Kukci širom svijeta su u velikoj krizi, pokazuje sve više dugoročnih znanstvenih studija koje upozoravaju na dramatičan pad broja beskralješnjaka. Najnovije izvješće sugerira da je problem rašireniji nego se isprva mislilo. Velik broj kukaca je izgubljen u šumama Puerto Rica, a s njima su nestale i životinje koje se kukcima hrane, piše Washington Post.
2014. međunarodni je tim biologa procijenio da se broj beskralješnjaka poput tvrdokrilaca i pčela smanjio za čak 45 posto. Na područjima za koja postoje dugoročni podaci, poput Europe, broj insekata opada. Prošlogodišnje istraživanje u Njemačkoj pokazalo je pad od čak 76 posto kod letećih insekata u samo nekoliko desetljeća.
Novo istraživanje objavljeno u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), pokazuje da se zabrinjavajući pad broja insekata može primijetiti i na prostoru obiju Amerika. Autori studije smatraju da su za nestanak tropskih kukaca krive klimatske promjene.
- Studija objavljena u PNAS-u je poziv na uzbunu. Taj bi fenomen mogao biti puno veći i mogao bi se detektirati u raznim ekosustavima. Ovaj članak me duboko uznemirio, rekao je David Wagner sa Sveučilišta Connecticut.
Bradford Lister, biolog s politehničkog instituta Renesselaer u New Yorku proučava kukce u kišnim šumama Puerto Rica od sedamdesetih godina.
- Ako je Puerto Rico očaravajuć otok, onda su njegove šume jednako tako očaravajuće, kaže Lister.
Ptice i žabe prosperiraju ispod smaragdnih krošnji. Šuma nazvana El Yunque, dobro je zaštićena. Španjolski kralj Alfonso XII proglasio je u 19. stoljeću šumu zaštićenim kraljevskim rezervatom. Nekoliko desetljeća kasnije, Theodore Roosevelt proglasio ga je nacionalnim rezervatom čime je El Yunque postala jedina tropska kišna šuma u sastavu nacionalnih šuma SAD-a.
- 1976. i 1977. godine proveli smo istraživanje životinjskog svijeta: insekata i životinja koje se njima hrane poput ptica, žaba, guštera, kaže Lister.
S kolegom Andrésom Garcíom, ekologom sa Sveučilišta u Mexicu, vratio se 40 godina kasnije. Znanstvenike je zabrinulo što tada nisu vidjeli.
- Odmah je postalo jasno čim smo zašli u šumu da ima manje ptica. Leptiri su skoro u potpunosti nestali.
García i Lister još su jednom izvršili prebrojavanje insekata i ostalih beskralješnjaka, uključujući i člankonošce poput pauka i stonoga. Životinje su lovili pomoću ploča s ljepljivom podlogom te četkama prikupljali stvorenja koja pužu kroz vegetaciju.
Sve tehnike pokazale su da se značajno smanjio broj kukaca od 1976. do današnjih dana. Od siječnja 1977. do siječnja 2013. stopa ulovljenih životinja smanjila se za gotovo dvije trećine.
- Sve vrste su u opadanju. Nekad najčešći beskralješnjaci u kišnoj šumi - moljci, leptiri, skakavci, pauci i ostali – svih je mnogo manje.
Entomolog sa Sveučilišta Loiusiana, Timothy Schowalter, inače autor nedavno objavljene studije, proučava džunglu od 1990. godine. Ovi podaci podudaraju se s njegovim istraživanjem.
- Rezultati su doista šokantni, kaže Schowalter.
Za oko 30 posto se smanjio i broj guštera koji se hrane kukcima, baš kao i broj ptica. Broj posebne vrste lastavica koje se hrane gotovo isključivo kukcima i koje su karakteristične za Puerto Rico, smanjio se za skoro 90 posto.
Lister i Garcia za ovakvo stanje krive klimatske promjene. U posljednjih 40 godina, temperatura u prašumama se značajno podigla. I dok su se neke životinje prilagodile, kukci, koji ne mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu, nestali su.
Nedavno objavljena studija Scotta Merrilla sa Sveučilišta Vermont, o klimatskim promjenama i insektima, predviđa daljnji pad broja tropskih insekata. No, u krajevima udaljenim od ekvatora, gdje insekti mogu preživjeti veće temperaturne oscilacije, oni će trebati više hrane kako se njihov metabolizam ubrzava. No, nakon prijeđenog određenog termalnog praga, više neće lijegati jajašca i njihova će se unutarnja kemijska struktura raspasti.
Autori studije iz 2017. koja se bavila kukcima u Njemačkoj, kao krivce vidi gubitak staništa i uporabu pesticida.
Lister je naglasio kako je upotreba pesticida u Puerto Ricu od 1969. pala za gotovo 80 posto, pa njih isključuje kao krivca za pomor insekata. Nakon što su isključili i ostale moguće razloge, poput uragana, glavnim su razlogom pada broja insekata proglasili klimatske promjene.
- Mislim da su sve procjene prilično blage. Težina najnovijih otkrića je ogromna i predstavlja znak za uzbunu, no ne mislim da su klimatske promjene jedini krivac za ovakvo stanje. Naime, pad broja kukaca u Engleskoj počeo je već u pedesetim godinama, kaže Wagner.
- Stanje je zabrinjavajuće. Situacija nije dobra, kaže Merrill procijenjujući da je svijetu preostalo tek desetak godina da se trgne i pokuša nešto učiniti.
- Trebali bismo ubrzati. Početi koristiti ekološkije automobile i pogasiti nepotrebnu elektroniku. Nažalost, u Washingtonu nas trenutno nitko ne sluša. No, s vremenom će morati početi slušati jer će u opasnost doći zalihe hrane.
Naime, čak 35 posto usjeva na svijetu direktno je ovisno o pčelama kao oprašivačima.