Kome je juneći biftek po kilogramu plaćen 153 kune, a dogovoreno je 97 kuna, kome su i zašto kranjske kobasice plaćene 30 posto više, tko je napisao 73 pogrešna računa, zašto su medicinske usluge fakturirane pod pogrešnim šiframa, zašto je OTP banci dopušteno da se naplaćuje sa svih raspoloživih računa pulske bolnice, zašto je Hrvatskoj pošti plaćen predujam od čak 1,600.708 kuna bez suglasnosti ministra, zašto se isplaćuju 20-postotni dodaci na plaću pojedincima, zašto ravnatelj sisačke bolnice isplaćuje svom sinu godišnje 150.000 “bolničkih” kuna?
Na sva ta pitanja istražiteljima će morati odgovoriti ravnatelji bolnica koje je HZZO prijavio DORH-u zbog nezakonitosti u poslovanju.
HZZO je naime pročešljao prošlogodišnje poslovanje desetak bolnica, što redovito čini svake godine, i izvješća poslao nadležnim tijelima. Prije toga ravnatelji bolnica dobili su zahtjeve da se očituju i isprave što više nepravilnosti u poslovanju kojima se krše zakoni i koje idu na štetu pacijenata.
Mnogi ravnatelji s kojima smo razgovarali tvrde da su neke nepravilnosti već ispravili, za neke nisu krivi, a neke se i ne mogu ispraviti jer su one rezultat devijacije sustava zdravstvene skrbi s kojim mnogi nisu zadovoljni. U prvih šest mjeseci ove godine sve su bolnice, osim KBC-a Sestre milosrdnice, poslovale s velikim minusom. Sindikat zdravstva kaže da su bolnice u prvih šest mjeseci ove godine imale manjak od 230 milijuna kuna, od čega kliničke bolnice i klinički centri imaju 132 milijuna kuna gubitaka, a opće bolnice 83 milijuna. Je li to istina, pitaju, jer se detaljni podaci javno ne otkrivaju.
Utvrđene nepravilnosti
Ministar zdravstva Darko Milinović pak kaže da je na početku zdravstvene reforme ukupni dug bolnica bio 2,3 milijarde, a sada je 1,6 milijardi kuna. Dug cijelog zdravstva bio je oko pet milijardi, a dosad je smanjen za oko tri milijarde kuna. Čestitao je ovih dana i HZZO-u što je, kaže, racionalizirao poslovanje.
U HZZO-u, međutim, službeno ne otkrivaju sve utvrđene nepravilnosti jer su, kako kažu, obavezni čuvati podatke o poslovanju svojih ugovornih partnera. No, ističu da pojedine hrvatske bolnice ne poštuju zakon o javnoj nabavi, ne poštuju zakon o plaćama u javnim službama, odnosno isplaćuju znatno više plaće od propisanih.
Uz to, ne poštuju zakon o proračunu, avansno plaćaju robu i usluge, što nije dopušteno kada se radi o iznosima iznad 20.000 kuna. Neki su liječnici u sukobu interesa, ne poštuju zakon o financijskim kontrolama u javnom sektoru, unutarnje kontrole nema. Osim toga, isplaćivali su se ogromni putni nalozi jer velik broj zdravstvenih djelatnika lažno prikazuje prebivalište da bi sebi uzimao novac.
Nakon što je objavljeno da je ravnatelj KBC-a Zagreb akademik Željko Reiner prijavljen DORH-u zbog nepravilnosti u poslovanju bolnice, ministar Darko Milinović novinarima je rekao da se prof. Reinera proziva zato što je HDZ-ovac. A apostrofirao je bolnice u Puli i Sisku.
246 zaposlenih previše
Pulska se bolnica odmah nakon toga našla u vrtlogu političkih prepucavanja na lokalnoj razini. Ocijenjena je kao bolnica u kojoj je otkriveno najviše nepravilnosti, a njezin ravnatelj prim. dr. Lems Jerin prijavljen je DORH-u. On nam je u petak potvrdio da se očitovao i HZZO-u i DORH-u te komentirao da je protekla dva mjeseca postao neviđena meta napada, što dijelom pripisuje i predizbornoj kampanji.
Nezavisni vijećnici Ladonje i Zelena stranka u istarskoj Županijskoj skupštini zatražili su hitnu raspravu o poslovanju pulske bolnice.
- Ako se podaci o nepravilnostima u poslovanju bolnice koje je tijekom nadzora utvrdio HZZO pokažu točnima, tražimo smjenu Upravnog vijeća i ravnatelja - rekao je predsjednik Ladonje Plinio Cuccurin.
Iz izvješća na 50-ak stranica HZZO-a o radu bolnice u prošloj godini vidljivo je da je pokrivenost nabave javnim natječajima svega 41 posto, iako ravnatelj priznaje 15 posto mimo javne nabave. Zaposlenih je 246 više od propisanog broja po krevetu, udio nezdravstvenih radnika od 28,8 posto najviši je u Hrvatskoj, kao i prosjek korištenja bolničkog kreveta. Ravnatelj i pomoćnici primaju nezakonit dodatak na plaću, mimo kolektivnog ugovora. Pojedinim dobavljačima plaćaju se predujmovi protivno zakonu. U OB-u Pula od 134 pregledana računa, 73 su neispravna. Krivo su šifrirani računi i pogrešno naplaćene medicinske usluge.
Ravnatelj prim. dr. Lems Jerin sebi je isplatio dodatak na plaću od osam posto, iako nije stekao znanstveni stupanj magistra znanosti, već specijalistički stupanj. Sporan je i ugovor koji je pulska bolnica 2006. zaključila s OTP bankom o kreditu od 71 milijun kuna. Člankom 7. tog ugovora kao sredstvo osiguranja naplate kredita bolnica je pristala da banka za podmirenje svojih potraživanja iz ugovora koristi “sva raspoloživa sredstva sa svih računa”, a ujedno je upisana hipoteka na svim nekretninama Opće bolnice Pula.
- Točno je da je nedavni nadzor HZZO-a u pulskoj bolnici otkrio određene nepravilnosti, no to je bio tek jedan od redovitih nadzora - odgovorio je Jerin tada na prozivke iz Ladonje.
(...)