Kad su hrvatski i slovenski premijer Zoran Milanović i Janez Janša u ponedjeljak, 11. ožujka, u Mokricama potpisali sporazum o Ljubljanskoj banci, mnogi su komentatori zaključili kako je Hrvatska sada na najboljem putu da trajno ostane bez svog potraživanja za takozvanu prenesenu štednju u iznosu od 544 milijuna tadašnjih njemačkih maraka i da je to novčana žrtva koju je Hrvatska politički pristala podnijeti za pravodobnu slovensku ratifikaciju hrvatskog pristupanja u Europsku Uniju. No, taj je zaključak ishitren.
Sporazumom iz Mokrica dvije su se zemlje u rješavanju “pitanja” Ljubljanske banke Glavne filijale Zagreb, zapravo vratile u 2001. godinu, kada su sve zemlje sljednice bivše Jugoslavije u Beču potpisale Ugovor o pitanjima sukcesije. O deviznoj štednji, koju propa...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....