ZAGREB - U svakome od nas ima ponešto od neandertalca, zaključak je velikog istraživanja objavljenog u današnjem broju magazina Science na čijoj su naslovnici objavljene tri kosti iz špilje Vindija.
Iako su u istraživanju korištene i neandertalske kosti iz nekoliko europskih nalazišta, upravo su oko 38.000 godina stari fosilni ostaci iz Vindije bili ključ za ovo otkriće koje su mnogi već nazvali najvećim znanstvenim postignućem ove godine.
Izumrla vrsta hominida
No, otkriće predstavlja i veliko iznenađenje jer su dosadašnje analize neandertalskog genoma pokazivale da se neandertalci i moderni ljudi nisu miješali, barem ne na značajnijoj razini.
- Neandertalci nisu potpuno izumrli. Svi mi koji živimo izvan Afrike nosimo u sebi ponešto od neandertalaca - izjavio je dr. Svante Paabo, direktor instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, koji je vodio studiju. U istraživanje je bilo uključeno 50-ak znanstvenika iz niza zemalja, uključujući i hrvatske istraživače.
Mladi biolog Tomislav Maričić, suradnik Svante Paaboa, jedan je od autora s najvišim doprinosom u eksperimentima, a na radu su i akademici Ivan Gušić, Željko Kućan i Pavao Rudan te dr. Dejana Brajković, upraviteljica Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara gdje se čuva zbirka neandertalskih kostiju iz Vindije.
Neandertalci su izumrla vrsta hominida. Pojavili su se prije otprilike 300.000 godina, a izumrli prije tridesetak tisuća godina. Živjeli su u Europi i dijelu Azije, na prostoru od Atlantika do Uzbekistana i od sjeverne Europe do Bliskog istoka.
Moderni ljudi i neandertalci potječu od zajedničkog pretka, a na evolucijskom su se putu razdvojili prije oko 300.000 godina.
Hibridna vrsta
Antropolozi su već spekulirali o tome jesu li te dvije vrste ljudi uzajamno miješale jer su neki fosilni ostaci, poput onoga iz špilje Abdigo do Lagar Velho u Portugalu, upućivali na hibride homo sapiensa i neandertalca.
Tek je razvoj novih molekularnih tehnologija posljednjih godina omogućio uvid u neandertalsku DNK. Skupina Svante Paaboa prošle je godine na osnovi analize kostiju iz Vindije objavila prvi nacrt kompletnog genoma neandertalaca.
Znanstvenici su ga zatim usporedili s genomima modernih ljudi iz Afrike, Azije i Europe.
Pokazalo se da većina ljudi izvan Afrike u svom genomu sadrži između jedan i četiri posto neandertalske DNK. Paabo i suradnici identificirali su više od 70 genetskih promjena karakterističnih isključivo za moderne ljude, a ti su geni povezani s razvojem mozga, kože i kostiju.
‘Ovo definitivno mijenja sliku evolucije čovjeka’
Razgovarali smo s Osječaninom koji je imao velik eksperimentalni doprinos u timu
Velika mi je čast što sam sudjelovao u tom otkriću. Našao sam se u pravo vrijeme na pravom mjestu i imao zadovoljstvo raditi s ljudima iz cijelog svijeta od kojih sam puno naučio - rekao je jučer u telefonskom razgovoru mladi hrvatski molekularni biolog Tomislav Maričić (27), jedan od najbližih suradnika Svante Paaboa. Maričić je jedan od istraživača koji su imali najveći eksperimentalni doprinos u istraživanju koje je okupilo pedesetak znanstvenika iz niza zemalja.
- To otkriće definitivno mijenja sliku evolucije čovjeka koju smo imali dosad. Jer, dosad je prevladavalo mišljenje da je moderni čovjek po dolasku u Europu potisnuo neandertalca i da nije bilo nikakvog miješanja među njima. Iako i dalje većina našeg genoma potječe iz Afrike, mi Europljani u sebi imamo i malo neandertalaca - pojasnio je Maričić.
Rodom iz Osijeka, Maričić se nakon završenog studija molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu odlučio za nastavak znanstvenog usavršavanja u inozemstvu. Skupini Svante Paaboa na Institutu za evolucijsku antropologiju u Leipzigu pridružio se 2006. godine baš kad je počeo Projekt sekvenciranja genoma neandertalaca. Tomislav Maričić dovršava svoj doktorat na temu tehničkih napredaka koji su omogućili sekvenciranje genoma neandertalaca.
- Vjerujem da ću doktorirati potkraj ove ili početkom iduće godine. Nakon toga bih želio još neko vrijeme raditi u Svanteovoj grupi jer je sada jedinstvena prilika da sudjelujem u tim uzbudljivim istraživanjima. Sada imamo 60 posto genoma neandertalaca i on ima dosta pogrešaka. Želimo sekvencirati genom neandertalaca dublje da postane jednake kvalitete kao što je danas genom čimpanze - zaključio je Tomislav Maričić.