ZAGREB - Hrvatski kralj funka Dino Dvornik umro je 2008. od kombinacije tableta za smirenje i antidepresiva, pokazala je tada toksikološka analiza. Smrtonosna kombinacija više lijekova ili ubojita doza koja je uzrokovala smrt slavnog splitskog pjevača ušla je te godine u hrvatsku statistiku kao jedna od 26 smrti uzrokovanih lijekovima.
Lani su u Hrvatskoj lijekovi odnijeli 17 života. ( Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode - HALMED - prijavljene su 23 sumnjive smrti od lijeka, ali kod njih 6 ocijenjeno je da veza lijeka i smrti ipak nije vjerojatna). Svi umrli, uglavnom u životnoj dobi od 59 do 85 godina, bili su teško bolesni: imali su karcinom pluća, multipli mijelom, kroničnu mijeloičnu leukemiju, tumor mozga...
Njih 11 dobilo je citostatik, četvero je pilo lijek za živčani sustav, dvoje je uzimalo lijek za kardiovaskularni sustav, dvoje za probavu, troje lijekove koji djeluju na krv, dvoje je liječeno od infekcija, a jedna je osoba uzimala lijekove za urogenitalni i koštano-mišićni sustav.
Ni u jednom slučaju nije došlo do iznenadne smrti, već do pogoršanja osnovne bolesti pa se ne može sigurno utvrditi da je smrt povezana s primjenom lijeka. Ali ostaje sumnja. U tri posljednje godine tako se sumnja i da je lijek prouzročio smrt 59 osoba.
Smrtonosni kokteli
Osim smrti, lijekovi su lani u bolnicu poslali 161 osobu, kod njih 44 bio je ugrožen život, a kod njih pet došlo je do anomalije.
Većina je istovremeno uzimala po nekoliko lijekova, što je moglo dodatno pridonijeti fatalnom ishodu.
- Specifičnosti poput životne dobi, genetskih čimbenika, spola, psihičkog stanja razlozi su zašto svi ne reagiramo jednako na lijekove. Opasna je već i sama kombinacija više od četiri lijeka odjednom jer se može smanjiti djelovanje nekog od njih, ali i povećati toksičnost nekog drugog. Opasni su i lijekovi koji se ‘međusobno ne podnose’. Tako se lijekovi protiv visokog tlaka nikako se ne smiju piti istovremeno s lijekovima za smanjenje želučane kiseline jer se tom kombinacijom povećava djelovanje prvih koji dodatno snižavaju tlak. Lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti nikako se ne smiju piti s antipsihoticima, Aspirin i andol mogu kod djece uzrokovati Rayev sindrom (oštećenje jetre i mozga), a kod odraslih krvarenje u želucu ako se piju dulje vrijeme. Andol i aspirin loše djeluju i u kombinaciji s lijekovima za dijabetes jer ih pojačavaju pa pacijent može pasti u hipoglikemiju. Analgin oštećuje koštanu srž i smanjuje imunitet - ističu naši farmakolozi.
Osim što svakodnevno uzimamo koktele lijekova , općenito smo nacija koja ih pije u enormnim količinama.
Jednogodišnja analiza HALMED-a za, primjerice, zadnju statistički dostupnu godinu, 2009., pokazala je da je potrošnja lijekova rasla 15 posto. Prosječni hrvatski građanin za lijekove na mjesec potroši 78 kuna, no kada procjenjuju koliko od toga troše na lijekove bez recepta, u prosjeku je riječ o 50 kuna, pokazalo je i istraživanje koje je ljetos proveo GfK.
Opasan grejp
U Hrvatskoj osobe iznad 65 godina troše gotovo trostruko više na lijekove od onih između 15 i 44 godine. Uz umirovljenike, najveći su potrošači lijekova kućanice, NKV radnici i službenici te osobe s ispodprosječnim osobnim prihodima (od 1200 do 3500 kuna). Svaki drugi Hrvat smatra da su većina lijekova otrovi koje treba izbjegavati, no unatoč tome Hrvati su na lijekove 2009. potrošili 4,6 milijardi kuna.
Brojke su fascinantne: od 4,2 milijuna stanovnika samo njih 600.000 ne uzima nikakav lijek. To je naš godišnji prosjek. I podaci za prošlu ili ovu godinu, predviđaju stručnjaci, pokazat će slične rezultate.
A osim što smo nacija na tabletama, mogli bismo se zvati i nacija na antidepresivima; 472.876 osoba svaki dan popije sedativ ili antidepresiv. Gutamo ko ludi i lijekove za bolesti srca (bolesti od kojih najviše i umiremo), na njih potrošimo oko 900 milijuna kuna na godinu, a pojedinačno najčešće korišten lijek u Hrvatskoj 2009. bio je lijek za srce - amlodipin (Amlodipin Cipla, Amonex, Amlopin, Lopin, Norvasc, Tenox, Vilpin).
No zabrinjava to što velik broj ljudi ne uzima lijekove onako kako ih je uputio liječnik i često zaboravljaju na međudjelovanje lijekova, ali i njihovo miješanje s pojedinim namirnicama.
Recimo, grejp je jedan od najrizičnijih agruma koji izaziva ozbiljne nuspojave u kombinaciji s više od 30 često korištenih lijekova - za hipertenziju, bol, rak, alergije, s kontraceptivima, statinima, imunosupresivima, anksioliticima, antidepresivima, antibioticima... Grejp pojačava koncentraciju tvari iz tih lijekova.
Mlijeko, pak, zbog visokog udjela kalcija, umanjuje učinkovitost antibiotika. A sirevi poput camamberta, chedara ili parmezana mogu zakočiti djelovanje antidepresiva.
(...)
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG