Broj umrlih od koronavirusa mogao bi biti i 60 posto veći nego što govore službeni podaci, pokazala je analiza Financial Timesa o žrtvama pandemije provedena u 14 zemalja. U svim analiziranim zemljama, osim Danske, broj smrtnih slučajeva daleko je veći od službenog broja smrti od koronavirusa.
- Nažalost, za sada nemamo pouzdane podatke o višku smrti u Hrvatskoj. Naime, postojeći sustav koji je definiran zakonski ne predviđa mogućnost brzog prikupljanja i analize takvih podataka, što nam predstavlja problem u sveobuhvatnom praćenju ishoda epidemije. Preliminarni podaci koje imamo govore nam da ne postoji izražen višak smrti, ali potrebno je prikupiti podatke na isti način kako su prikupljeni i obrađeni prethodnih godina kako bismo mogli imati usporedive podatke.
Prema postojećem okviru, podaci su nam dostupni i možemo ih početi analizirati najranije dva-tri mjeseca nakon nastupa smrti jer je toliko vremena potrebno da se oni mogu provjeriti i smatrati konačnima - rekao je prof. dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Tri sastavnice
Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju Covidu-19.
- Neke europske države tako bilježe izraženi višak smrti, poput Belgije, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije, dok one koje su manje pogođene virusom nemaju takav višak.
Pritom svakako treba naglasiti da se brojčani suvišak smrti sastoji od barem tri sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su uzrokovane koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran (neprepoznati slučajevi) i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstvenog sustava - pojasnio je prof. Polašek, koji je i član Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa.
- Kada pogledamo podatke iz drugih zemalja i izrazimo ih kao specifične stope umiranja prema desetogodišnjim skupinama, možemo izračunati očekivani broj umrlih. Pritom, ako bi se zarazili svi ljudi u Hrvatskoj i ako bi naše stope umiranja bile iste kao u drugim zemljama, od koronavirusa u Hrvatskoj umrle bi 80.804 osobe.
Letalitet je u jasnom porastu od srednje životne dobi prema najstarijim dobnim skupinama; u skupini iznad 85 godina on nerijetko iznosi više od 30 posto. Uz taj broj svakako bi trebalo uračunati i druge uzroke smrti, što bi u konačnici moglo dovesti i do više od 100.000 umrlih osoba u ovoj godini - naglasio je Polašek.
Povećan rizik
Letalitet od Covida-19 u Hrvatskoj je u ovom trenutku oko tri posto, odnosno na 2062 potvrđena slučaja imali smo 67 umrlih.
- Međutim, bolest traje oko tri tjedna za teže slučajeve, što unosi metodološki problem izračunavanja jer u izračun mogu ući samo osobe kod kojih je bolest završila. U toj situaciji se vraćamo na 10. travnja 2020., kada smo imali 1495 potvrđenih slučajeva, što uz 67 smrtnih ishoda rezultira nešto većom stvarnom stopom smrtnosti od 4,5 posto - rekao je Polašek.
Naš sugovornik ističe da će u ovoj fazi epidemije naglasak biti na osobnoj odgovornosti. - To znači da moramo održavati fizičku distancu i na sve načine smanjivati rizik eksponencijalnog širenja virusa jer ćemo samo tako moći i očuvati zdravlje, ali i održavati gospodarstvo.
Ideja o otvaranju granica sa zemljama koje imaju povoljnu epidemiološku situaciju zasigurno će pomoći turizmu, ali će i izgledno dovesti do povećanog rizika zaražavanja zbog postojanja asimptomatskih slučajeva, što će biti dvosjekli mač i može dovesti do još brže pojave jesenskog vala, a time i pogoršati našu trenutnu epidemiološku situaciju. Ovaj virus nas je do sada više puta zbunio, no znanstvena zajednica dosta ujednačeno govori o izglednom povećanju rizika najesen - upozorio je Ozren Polašek.