ZAGREB IDE U ZELENO

150 krovova prekrit će solarne ćelije: Davat će više struje nego najveća solarna plantaža na Visu

Već je detaljno analizano 56 objekata na koje će se postaviti paneli, a projekt bi trebao biti u potpunosti dovršen do 2024. godine

Psihijatrijska bolnica sv. Ivan i ilustracija solarnih panela

 Bruno Konjevic/Cropix

Na zagrebačkim bi krovovima uskoro trebalo biti postavljeno 800 solarnih ćelija. Godišnje će proizvoditi 50 tisuća MWh (megavatsata) električne energije, dovoljne da napoji 10 tisuća kućanstva. U prvom dijelu projekta bit će postavljeni solarni paneli na osam gradskih ustanova ukupne elektrosnage 1,3 MW. Investicija će stajati 7 i pol milijuna kuna te će se u potpunosti financirati bespovratnim novcem EU. Do završetka projekta cilj je postavljanje sunčanih elektrana snage 50 MW, a trenutačno ona, sa svih solarnih panela u Hrvatskoj, iznosi 150 MW. Očekuje se i smanjenje emisije stakleničkih plinova za 100 tisuća tona.

Tako u brojkama izgleda program "Sunčani krovovi" čiji je početak realizacije najavio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo!) na ovotjednoj konferenciji za novinare. Plan za solarizaciju Zagreba prošle je godine jednoglasno donijela Gradska skupština na prijedlog platforme Možemo!, a sada počinje njegova provedba i trebala bi završiti do kraja 2024. godine.

Projekt vodi Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), organizacija koju su 2008. godine zajednički osnovali Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Karlovačka i Zagrebačka županija. Bave se izradom i provedbom nacionalnih te lokalnih programa iz područja energetike i klime.

150 projekata

Dr. sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, očekuje da će se ciljevi programa ostvariti i otkriva kako su do sada proveli detaljnu analizu mogućnosti za sunčane elektrane na 56 gradskih objekata.

- U tijeku je i priprema idejnih projekata i ishođenje elektroenergetske suglasnosti na oko 150 objekata, a za solarne panele elektrosnage 1,3 MW osigurano je financiranje iz tzv. Norveškog fonda. Riječ je o bazenima Utrine, Svetice i Jelkovec, Dječjem vrtiću Trnsko, Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan, domovima za starije Trešnjevka 1 i 2 te upravnoj zgradi Čistoće. Te sunčane elektrane trebali bismo postaviti uskoro - uvjeren je Domac. Naglašava da bi se do kraja godine trebala završiti projektna dokumentacija za 100 zgrada u vlasništvu Holdinga i da će do tada postaviti prve solarne panele.

- Program je, dakle, u punom zamahu - zaključuje ravnatelj REGEA-e.

Kad se planirane solarne ćelije postave, proizvodit će 50 tisuća MWh električne energije. Takva količina bitno je viša od one koju trenutačno proizvodi najveća hrvatska plantaža sunčanih elektrana na otoku Visu. Otvorena je u rujnu 2020. godine, a godišnje proizvede 5 tisuća MWh električne energije. Dakle, planirane solarne ćelije u Zagrebu proizvodit će čak deset puta više energije od najveće hrvatske sunčane elektrane.

Dr. sc. Julije Domac smatra kako bi se Hrvatska još više trebala fokusirati na obnovljive izvore energije. Oni su, naime, zaslužni za 65 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj 2020. koja je iznosila 13 milijuna MWh. Velike hidroelektrane proizvele su 43 posto, a 22 posto preostali obnovljivi izvori - energija vjetra, male hidroelektrane, biomasa, geotermalna energija, bioplin i solarna energija. Domac ističe kako će instalacija sunčevih elektrana dodatno potaknuti energetsku neovisnost i da su oni jedini pravi odgovor na klimatsku krizu.

- Prednosti obnovljivih izvora energije, a sunčanih elektrana posebno, su sigurna, predvidljiva, jeftina i čista vlastita energija. Danas smo sve više svjesni koliko je važno biti energetski neovisan, a elektrana na vlastitom krovu je najbolji način da to postignemo. Obnovljivi izvori energije pružaju mogućnost i za prihod naših građana i poduzetnika, čime dolazimo do pravednijeg i uključivijeg društva u cjelini - objašnjava ravnatelj REGEA-e.

Nemaju nedostataka

Pitali smo ga imaju li solarne ćelije nekih nedostataka. Odgovorio je da "praktički nemaju" i kako bi u Zagrebu bile još korisnije kada bi bilo više sunčanih sati, no da je grad i u toj statistici iznad prosjeka Europske unije.

Otkrio nam je da gotovo svi europski gradovi provode slične programe. Dao je primjere europskih metropola, poput Berlina koji do 2050. planira na krovove zgrada instalirati 4,4 GW sunčanih elektrana i tako riješiti 25 posto svojih potreba za energijom.

- Slično radi i Beč, a Pariz je već odavno propisao da svaki novi krov na području grada mora biti pokriven sunčanom elektranom ili biti zelen. Kopenhagen je postavio cilj biti klimatski neutralan grad do 2025., a do 2030. isto planiraju Helsinki i Stockholm - nabraja Domac.

Zelen želi postati i Zagreb. Sugovornik nam je rekao da REGEA od početka projekta ima podršku nove gradske vlasti, ali i da su se susreli s problemom neriješenih imovinsko-pravnih odnosa za znatan broj gradskih objekata. Komentira da se radilo o manjim tehničkim poteškoćama koje rješavaju u suradnji s gradskim službama.

U procesu energetske transformacije ključnu ulogu, kaže Domac, imaju građani. Dodaje kako Grad za sada ne planira posebno poticati građane u postavljanju solarnih ćelija, ali da se to pitanje treba riješiti na nacionalnoj razini. Nastavio je da je zato REGEA pokrenula inicijativu da se građanske sunčane elektrane do 50 KW oslobode plaćanja poreza, da se 25 posto cijene ugradnje sufinancira i da se zainteresiranima omoguće povoljni krediti.

Kao dio "Sunčanih krovova", u Gajevoj 27 otvorit će se i Solarni infocentar. Također će ga voditi REGEA u suradnji s Gradom, a pokrenut će i aplikaciju namijenjenu poduzetnicima i građanima "kao alat za izračun sunčanog potencijala, proračun isplativosti, ovisno o izabranom modelu financiranja, te dobivanje tehničkih i praktičnih uputa i informacija o potrebnim koracima i procedurama".

Domac uvjerava da je ovaj projekt samo početak solarizacije Zagreba.

- Provest ćemo program prema planu, ali solarizacija Zagreba treba ići, i ići će, dalje i više od ovog programa - siguran je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. ožujak 2024 11:22