Cvrkut ptica postupno je zamijenio sve glasniji električni šum, dok je aktivist Zelene akcije crvenom bojom prekrivao dio karte na kojem je označena lokacija planiranog podatkovnog centra u Topuskom. Performans je trajao pet minuta.
Prosvjedna akcija pod nazivom "Stop prljavim data centrima!" održana je u petak ujutro na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, između spomenika i Manduševca. Njome je Zelena akcija najavila početak kampanje protiv realizacije projekta Pantheon AI, velikog podatkovnog centra namijenjenog umjetnoj inteligenciji, čija je izgradnja planirana na području općine Topusko.
Nakon performansa novinarima se obratio potpredsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić, koji je upozorio na mogući utjecaj projekta na elektroenergetski sustav, potrošnju vode i okoliš.
- Protivimo se izgradnji planiranog podatkovnog centra u Topuskom i ovom akcijom započinjemo kampanju protiv realizacije tog projekta – rekao je Ivčić.
Upozorenje na iskustva drugih europskih zemalja
Prosvjed u Zagrebu dio je međunarodne inicijative u sklopu koje se 6. i 7. studenoga diljem Europe održavaju slične akcije. Prema Ivčićevim riječima, najavljeno je više od 80 događaja u 15 europskih država, a cilj je upozoriti na iskustva zemalja u kojima je nagla izgradnja podatkovnih centara već otvorila pitanja opskrbe električnom energijom i zaštite okoliša.
- Ne budimo naivni, ne nasjedajmo na greške koje su napravili u drugim državama – poručio je Ivčić.
Kao primjer naveo je Irsku, u kojoj podatkovni centri troše više od petine električne energije. Njihova koncentracija na području Dublina, ustvrdio je, znatno je opteretila elektroenergetsku mrežu i dovela do ograničavanja novih priključenja. Spomenuo je i Nizozemsku, gdje su se građani uspješno usprotivili izgradnji jednog velikog podatkovnog centra.
Potrošnja struje mogla bi porasti za trećinu
Ivčić smatra kako bi projekt planiran u Topuskom zbog svojih razmjera predstavljao posebno velik izazov za Hrvatsku. Prema njegovim tvrdnjama, podatkovni centar takve veličine još nije izgrađen nigdje u Europi, a njegov rad povećao bi hrvatsku potrošnju električne energije za približno trećinu.
Takvo povećanje potrošnje, upozorio je, zahtijevalo bi dodatne izvore električne energije i moglo dovesti do veće ovisnosti o fosilnim gorivima ili dodatnom uvozu struje. Smatra i kako planirana solarna elektrana ne bi mogla zadovoljiti potrebe centra.
- U najboljem slučaju radi se o 10 do 15 posto energije koju bi ta solarna elektrana mogla proizvesti – rekao je Ivčić, procjenjujući koliki bi udio energetskih potreba centra mogla pokriti.
Uz potrošnju električne energije, Zelena akcija upozorava i na prostor koji bi zauzeli podatkovni centar te prateća infrastruktura.
- Ta solarna elektrana i podatkovni centar, baterijski sustav, trafostanica, dalekovodi, zauzimali bi minimalno 10 tisuća hektara. Radi se o ogromnom prostoru koji bi također devastirao tamošnji kraj – ustvrdio je Ivčić.
Milijuni litara vode za hlađenje
Posebno je upozorio na pitanje potrošnje vode potrebne za hlađenje računalne opreme, istaknuvši kako investitor još nije objavio konačno tehničko rješenje sustava hlađenja. Prema njegovim riječima, različiti načini hlađenja imaju i različite okolišne posljedice.
- Trošit će se ogromne količine, dakle milijuni litara vode dnevno, koja je onda zagrijana i na taj način se ispušta u okoliš i ima razorni efekt – rekao je Ivčić.
Dodao je kako postoje i zatvoreni ili djelomično zatvoreni sustavi hlađenja koji smanjuju ispuštanje zagrijane vode u okoliš, ali istodobno zahtijevaju dodatne količine električne energije. Upozorio je i na moguće korištenje kemikalija te utjecaj stalne buke na životinjski svijet.
Iz investitorskog tima ranije su, međutim, poručili kako namjeravaju godišnju potrošnju električne energije pokrivati obnovljivim izvorima, dok bi se za hlađenje koristila voda dostupna na lokaciji, bez priključivanja na javni vodovod ili zahvaćanja vode iz rijeka i potoka. Konačno rješenje hlađenja još nije određeno.
Zvuk koji je tijekom performansa postupno nadjačavao cvrkut ptica, objasnio je Ivčić, trebao je upravo simbolizirati utjecaj buke podatkovnog centra na neposredni okoliš.
Ivčić je na kraju kritizirao i izostanak šire javne rasprave o razvoju podatkovnih centara u Hrvatskoj. Smatra kako država nema jasnu strategiju njihove izgradnje te kako se o projektima takvih razmjera ne bi smjelo odlučivati isključivo na temelju interesa pojedinih investitora.
- Nismo raspravili što mi želimo, koliko podatkovnih centara nam treba i koliko nam je dovoljno – rekao je.
Ponovio je kako se Zelena akcija protivi izgradnji centra u Topuskom te najavio nastavak kampanje kojom će, kako kaže, upozoravati na moguće okolišne i energetske posljedice projekta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....