Poljoprivredni redari su u protekle dvije godine izdali tek 20 prekršajnih naloga, a građani su samo ove godine 51 put prijavili da na nekom području raste ambrozija. Sezona cvjetanja ove visokoalergene biljke samo što nije počela, a prijave su se odnosile na naselja Stenjevec, Blato, Lučko, Sesvete, Sesvetski Kraljevec, Resnik, Klara i Zaprudski otok.
- Temeljem prijave ili po službenoj dužnosti obavlja se očevid te se vlasnika zemljišta obavještava o zatečenom stanju i obvezi uklanjanja ambrozije. Ako se ne izvrši sanacija, poljoprivredni redar rješenjem može narediti poduzimanje agrotehničkih mjera. Ako vlasnik ni tad ne postupi prema rješenju, izriče mu se novčana kazna i može se pokrenuti prekršajni postupak, objašnjavaju iz Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Kazna iznosi 1.000 kuna za fizičke osobe, 2.500 kuna za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i 5.000 kuna za pravne osobe.
- Obveza uklanjanja ambrozije propisana je Naredbom o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, gradskom Odlukom o komunalnom redu te Odlukom o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje poljoprivrednih rudina, stoji u prošlogodišnjoj objavi na službenim stranicama Grada Zagreba. Ipak, u Odluci o komunalnom redu se ambrozija uopće ne spominje, Odluka o agrotehničkim mjerama vezana je uz poljoprivredna područja, a iz Državnog inspektorata poručuju da Naredba o obaveznom uklanjanju ambrozije nije na snazi od siječnja prošle godine.
Najvažnija odluka vezana uz ambroziju stoga je Odluka o agrotehničkim mjerama u kojoj se, barem u slučaju Grada Zagreba, ona spominje tek usputno.
- Sprječavanje zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem provodi se preoravanjem, prekopavanjem, košnjom i čupanjem korova, a posebno suzbijanjem ambrozije priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka, stoji u šestom članku, jedinim iole povezanim s problemom širenja ove biljke koja po jednom hektaru svake sezone proizvede čak 66 kilograma peluda.
Za nadzor provođenja Odluke zaduženi su poljoprivredni redari kojima su vlasnici zemljišta dužni omogućiti da nesmetano obavljaju svoj posao, a ako to ne učine, redari mogu zatražiti pomoć policije.
- Ovlasti poljoprivrednog redara se, osim na zemljište koje je određeno kao poljoprivredno, odnose i na sve katastarske čestice unutar građevinskog područja naselja veće od 500 m2 koje su u katastru označene kao poljoprivredno zemljište (oranice, livade, pašnjaci, voćnjaci, vinogradi, …) te na sve katastarske čestice izvan GUP-a planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, a koje su još uvijek evidentirane kao poljoprivredno zemljište, stoji u konfuznom odgovoru Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo. Ostaje pitanje što je s dvorištima privatnih kuća i zemljištima površine manje od 500 kvadratnih metara koji nisu označeni kao poljoprivredno zemljište.
- Uklanjanje ambrozije s javnih površina je organizirano preko Podružnice Zrinjevac Zagrebačkog holdinga, ali oni nemaju zakonske ovlasti ulaziti na površine u privatnom vlasništvu. Problem je što se, usprkos svim mjerama i aktivnostima koje se poduzimaju u cilju suzbijanja ambrozije, neki građani još uvijek ne pridržavaju odredbi Odluke, tvrde iz Gradskog ureda za zdravstvo.
Važan partner u educiranju i informiranju građana je Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ koji od 2003. godine prati količinu peluda na području Grada Zagreba pomoću dvije mjerne postaje - jedna se nalazi na Zavodu, a druga kod Doma zdravlja Siget.
- Teško je reći u kojim dijelovima grada ambrozija stvara najveći problem, ali općenito govoreći radi se o svakom području koje nije obrađeno, bila to zemljišta ili zapušteni vrtovi, male parcele ili one od nekoliko stotina kilometara jer se ambrozija vrlo brzo širi, objašnjava voditeljica laboratorija za aerobiologiju dr.sc. Barbara Stjepanović.
- Osim toga, pelud u Zagreb dolazi zračnim masama iz udaljenih krajeva, najviše iz Srbije i Mađarske, dodaje.
Na internetskoj stranici www.stampar.hr građani mogu pronaći informacije o količini peluda u zraku koje su zabilježene taj dan te očekivanjima za sljedeća dva dana. Kroz suradnju Nastavnog zavoda i Plive nastala je i besplatna mobilna aplikacija Peludna prognoza. Osim toga, Nastavni zavod za javno zdravstvo redovito organizira edukacije i predavanja za sve uzraste po mjesnim zajednicama, vrtićima i školama.
- Naš zadatak je educirati ljude i odaziv je zaista dobar, ali nažalost i dalje ima dosta građana koji ne shvaćaju ozbiljnost ovog problema, tvrdi Stjepanović.