Stanari zagrebačkog Mjesnog odbora "Bruno Bušić" ne pristaju financirati izgradnju boksova za spremnike za otpad te zahtijevaju 15 lokacija s polupodzemnim spremnicima, a zahvat bi trebao financirati Grad. Oni bi se tako u potpunosti oslobodili financiranja troškova boksova i tek bi tada, tvrde, sve bilo u skladu sa zakonom. Uz to, 18. siječnja Visokom upravnom sudu podnijeli su šest zahtjeva za ocjenu zakonitosti Odluke o novom načinu gospodarenja otpadom.
Pokretač svega je Marinko Blažević, vijećnik MO te koordinator i predstavnik 80 suvlasnika na Borongaju gdje ima oko 1400 stambenih jedinica. Blažević je nekoliko godina bio i u Vijeću gradske četvrti, a dolazi iz Stranke rada i solidarnosti bivšega gradonačelnika Milana Bandića. Tvrdi da, iako je u njihovu MO-u na vlasti stranka Možemo!, velik dio stanara ne podržava njihov dosadašnji rad.
‘Ugroza za zdravlje‘
- Devedeset posto ljudi koji su glasali za njih sada vide probleme u novom načinu gospodarenja otpadom. Ovo nema veze sa stranačkim opredjeljenjem, već sa zakonitošću odluka - objašnjava Blažević.
Stanari MO-a izrazili su nezadovoljstvo odmah na početku. Smatraju da je proces koji je prethodio odluci o postavljanju boksova netransparentan. Izrazito ih ljuti što poziv od početka nije bio dostupan na službenim stranicama. Na brojne pozive i upite putem telefona ili elektroničkom poštom od strane predstavnika suvlasnika dobivale su se nepotpune informacije. Tek polovicom poziva bio je dostupan službeni obrazac za prijavu.
Kad je počeo očevid, tvrde, došlo je do niza nepravilnosti u izvedbi. Utvrđeno je da su zahtjeve podnosile treće osobe, a ne predstavnici suvlasnika. U odsutnosti predstavnika suvlasnika, očevidu su prisustvovale i potpisivale ga neovlaštene osobe, tj. supružnici i slično. Očevide su provodili stručni timovi koji su na različit način pristupili problematici i potencijalnim rješenjima te na velik broj upita nisu imali odgovore.
- Na području našeg MO-a većinu višestambenih zgrada čine limenke. Donošenjem odluke da se boksovi stave ispod stepeništa, uz sam kut zgrade ili u prostoriju unutar pročelja limenke, uzimajući u obzir da je potkonstrukcija pročelja drvena, a protupožarna sigurnost na minimalnom nivou, timovi su postupili protivno zakonu jer bi takva provedba predstavljala ugrozu za zdravlje, imovinu i živote suvlasnika - kaže Blažević.
Prema ponudama proizvođača, cijena kompleta s ugradnjom elektronske brave sa šifratorom na solarno napajanje, dostavom i montažom kreće se oko osam tisuća eura (oko 60 tisuća kuna). Imajući u vidu da mali broj stambenih zgrada predstavlja jedinstvenu cjelinu, a da je u većini zgrada svako stubište zasebna cjelina, dobit ćemo više od 100 lokacija spremišta. Cjelokupna vrijednost investicije je oko 800 tisuća eura (5-6 milijuna kuna).
- S obzirom na propisani volumen otpada i na broj stambenih jedinica, potrebno je 100 kontejnera za plastiku, 68 za komunalni otpad, 34 za papir, odnosno oko 70 boksova. Zbog navedenog, smatramo da zbrinjavanje komunalnog otpada u boksovima kod nas ne da nije rješenje, nego je neizvedivo – tvrdi Blažević.
Obnova zgrada
Najveći problem je financiranje boksova. Blažević objašnjava da većina zgrada nema dovoljno novca pa bi financiranje išlo dugoročnim kreditiranjem, a time bi se povećala pričuva. Stanari limenki i bez boksova imaju financijskih ulaganja, jer je velik broj zgrada dotrajao i zahtijeva obnovu, a potrebna su ulaganja i zbog usklađenosti sa zahtjevima i propisima EU.
Uz to, nametanje kupnje boksova iz pričuve uvjetuje pružanje usluge korisniku i predstavlja zadiranje u privatno vlasništvo, što je protivno svim postojećim zakonima - kaže Blažević. Ni upravitelj ni izvršna vlast ne smiju se miješati u međuvlasničke odnose.
Stanari MO-a "Bruno Bušić" naglašavaju da podržavaju odluku za smanjenje broja spremnika na javnim površinama i predlažu da se zbrinjavanje komunalnog otpada obavlja u polupodzemnim spremnicima koje će financirati Grad.
- Izračunima smo došli do zaključka da je potrebno maksimalno 15 lokacija polupodzemnih spremnika da bi cijelo područje MO-a bilo pokriveno. Cijena spremnika s ugradnjom je oko četiri tisuće eura (25-30 tisuća kuna). Vrijednost investicije je oko 240 tisuća eura (1,8 milijuna kuna), a kad bismo radili boksove, samo bi nas betonirana podloga koštala toliko - zaključio je.