Na samo 50 metara od prve kuće gradit će se spalionica infektivnog otpada u sklopu KBC-a Zagreb, u Maksimiru. Čim su primili obavijest, građani su krenuli u akciju, već imaju peticiju s tisuću potpisa, pokrenuta je građanska inicijativa, kreću sjednice Vijeća gradske četvrti Maksimir i Mjesnog odbora Dobri dol, a ubrzo će biti organizirana i javna rasprava. I dok stručnjaci tvrde kako će se sve provoditi po visokim sigurnosnim protokolima, građani poručuju da do izgradnje ne smije ni doći i da to nipošto neće dopustiti.
Pokretanjem postupka javne rasprave o Studiji utjecaja zahvata na okoliš, KBC Zagreb krenuo je u realizaciju izgradnje Objekta za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom KBC-a Zagreb. Spalionica bi trebala biti sufinancirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao jedan od strateških reformskih projekata zdravstvenog sustava u Republici Hrvatskoj.
U samoj studiji, objavljenoj na stranicama Ministarstva zdravstva, navodi se kako će spalionica ima kapacitet obrade od 1200 tona godišnje, odnosno može obraditi 200 kilograma na sat ili 4,8 tona na dan.
Radit će 24 sata dnevno, u tri smjene, a toplinska snaga za loženja iznosi 1000 kilovata.
Prema istoj studij, radi se o strateškom projektu reforme zdravstva u Hrvatskoj, a dobivena toplinska energija koristila bi se za potrebe KBC-a Rebro.
- Meni se čini da je veliki broj ljudi racionalan i da razumiju kako spalionica funkcionira, nekada davno tu je već bila jedna. Prema povratnim informacijama koje dobivam većina se boji načina na koji će se upravljati spalionicom. Naši ljudi ne vjeruju institucijama – objašnjava Svibor Jančić, predsjednik gradske četvrti Maksimir.
Trenutno ga muči što mu se građani stalno javljaju i žale se, a on se ne razumije dovoljno u način funkcioniranja spalionice.
- Mi ćemo kao Vijeće obavijestiti građane i pozvati sve vijećnike da sudjeluju u javnoj raspravi. Među nama postoje i osobe koje se u to razumiju i koji će moći dati stručan pogled na sve to. Jako je važno da u ovom trenutku dobijemo stručna mišljenja jer ćemo samo tako moći procijeniti stvarne rizike – objašnjava Jančić.
Osim peticije, građani su u kratkom vremenu pokrenuli i inicijativu - Stop spalionici Rebro KBC Zagreb.
Građanska inicijativa Stop spalionici na Rebru KBC Zagreb je pokrenuta prvenstveno zbog velike tajnosti u kojoj je projekt pokrenut.
- Upravo iz netransparentne i necjelovite komunikacije dionika ovog projekta među stanovnicima četvrti Maksimir vlada nepovjerenje i strah za zdravlje i kvalitetu života jer zbog loše provedbe ovakvog projekta šteta bi bila nesaglediva desetljećima. Zatražili smo mišljenje stručnjaka iz različitih područja i njihova mišljenja očekujemo žurno te vjerujemo da će nam pomoći u rješavanju nedoumica oko ovakvog prijedloga rješenja zbrinjavanja opasnog otpada. Inicijativa građana će po pribavljanju mišljenja pozvati sve dionike pa i sedmu silu na predstavljanje jedinstvenog stava prema ovom projektu - rekla nam je Maris Spero, jedna od pokretačica inicijative.
Građani nisu najbolje informirani
Obišli smo kvart i pokušali doznati mišljenje građana. Veliki dio njih još niti ne zna o čemu je riječ i na naša pitanja ostaju potpuno iznenađeni. Oni koji su pak čuli za spalionicu zauzimaju jasan stav – ne žele je u susjedstvu.
- Ja ne razumijem kako će oni to ovdje napraviti. Nije mi jasno tko će im dopustiti tu gradnju. Mislim da se gradnja mora odgoditi. Tu ljudi žive s obiteljima, tu su park, vrtići i škole. Došli smo ovdje živjeti da budemo u prirodi gdje je zrak koliko toliko čist i sad oni žele spalionicu graditi baš ovdje. Nedopustivo – objašnjava Mile Jelić čija se kuća nalazi na 50-ak metara od mjesta previđenog za spalionicu.
Zdenko Jelić u potpunosti se slaže s njim i dodaje da je za njega gradnja spalionice zapravo iskorištavanje novca iz EU fondova, a da se kasnije s njom neće znati upravljati.
- Tu su starosjedioci. Trebaju se ljudi staviti u našu situaciju, tko bi dopustio da se tako nešto gradi pored njihove kuće. Mislim, pogledajte koliko samo pobune ima zbog Jakuševca, a ljudi su se tamo doselili znajući da je tamo smetlište. Mi smo ovdje došli zbog prirode – objašnjava Zdenko. Ni jedan ni drugi nisu potpisali peticiju jer još nisu čuli za nju, ali prvom prilikom će i oni staviti potpise pod zahtjev da se projekt spalionice ukine.
Susjeda preko puta ukazuje na situaciju u Beču gdje je spalionica u samom gradu, ali se građani ne žale jer imaju potpuno povjerenje u sustav i nadležne institucije.
- Da vam budem iskrena, ovdje je regulacija prometa užasna i već zbog tih gužvi imamo problema s onečišćenim zraka. Sad se ljudi boje hoće li situacija biti još gora. Mi sumnjamo u sve jer nemamo povjerenja, a ono se ne stječe preko noći – govori ta susjeda.
Za peticiju nije čuo ni Ivan Kopjar i nije siguran hoće li se s njom išta postići, ali je siguran u svoj stav.
- Mislim da je ovo najgore moguće rješenje, to je doslovno nekoliko metara od kuće. Ja nisam stručnjak niti znam puno o zagađenju, ali nije mi jasno kako je to uopće sigurno za pacijente u bolnici. Čudi me kako to ide uz zdravstvenu ustanovu – objašnjava Kopjar.
Nekima je ovo pravo mjesto za spalionicu
Postoje i oni s drukčijim mišljenjem, iako su rijetki. Susjeda koja nam je dala samo svoje inicijale rekla je da je ovo logično mjesto za spalionicu.
- Iskreno nisam uopće upućena u to, ja se stvarno informiram i pratim medije i zbog toga ne razumijem zašto ne znam ništa o tome. Ako je to spalionica, očito je potrebna i negdje se mora to raditi. Gdje bismo došli kada bi svi odbili sve, a mislim da je to najveći problem u cijeloj Hrvatskoj. Svi bi sve, ali ne u svom dvorištu – objašnjava V. K. P.
Susjeda ne vjeruje da će spalionica biti štetna za bilo čije zdravlje, ali ima dozu skepse zbog upravljanja pogonom.
- Kad smo takva država, ništa se ne može garantirati. Ono što je dobro planirano ispadne loše. Logično mi je da će biti sigurnije ako će se ovdje spaljivati, a ne da se razvozi tko zna gdje. Manji su troškovi i manje riskiraju. Primjerice, sad kad je u covidu trebalo sve negdje uništavati prijevozom bi to bilo riskantnije. Pametnije je odmah tu nekakvu pećicu osmisliti i spaliti – našalila se susjeda.
Stručnjak tvrdi da nema prostora za zabrinutost
Danko Fundurulja iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom kaže da spalionica ne smije biti štetna, a ako bude da će to biti isključivo zbog ljudskog faktora. Provodit će se, kaže, visoke sigurnosne mjere i do problema ne bi trebalo dolaziti.
- Infektivni otpad spada u opasni otpad, a sav opasni otpad je otpad od interesa za RH i automatski se za ovakve građevine mora raditi studija učinka na okoliš koja je već izreađena i na javnom je uvidu. Morate također znati da ovo nije građevina za gospodarenje općim otpadom, ovo je zbrinjavanje infektivnog otpada. Cijeli medicinski otpad se sastoji od patološkog, infektivnog, kemijskog i komunalnog otpada, koji se moraju odvojeno skupljati. Infektivni i patološki otpad se mora spaljivati – objašnjava Fundurulja i dodaje kako u infektivni otpad ide sav medicinski materijal koji je u kontaktu s bolesnicima, svi noževi, šprice, infuzije, gaze i slično.
Osvrnuo se i na nepovjerenje u institucije i rekao nešto o sindromu za koji vjeruje da je specifičan za naše društvo.
- Mi smo još u sindromu iz 80-ih, a on se zove "Ne u mom dvorištu". Građani imaju više razloga za bojati se našeg mentaliteta da spalionica neće biti vođena u skladu sa zakonom, a ne da bi sama spalionica mogla imati štetne učinke – tvrdi Fundurulja.
Odgovor s Rebra
Otpad s KBC-a dosaa se predavao ovlaštenoj tvrtki koja ga je izvozila u inozemstvo na spaljivanje. Troškovi takvog načina zbrinjavanja otpada su vrlo visoki.
- Ovim projektom ćemo uštedjeti na plaćanju takvih i sličnih privatnih firmi za prijevoz i gospodarenje otpadom više od 700 000 eura na godišnjoj razini. Pretvaranjem otpada u energiju bit će osigurano dodatnih minimalno 260.000 eura ušteda na godišnjoj razini, a budu li cijene energenata i zbrinjavanja otpada rasle, potencijal za uštede još je i veći – govore iz KBC-a.
Tvrde da je rješenje KBC-a Zagreb značajno sigurnije jer se otpad obrađuje na samom mjestu nastanka te da nema rizika ni opasnosti koje nastanu predugim prijevozom te vrste otpada. U skladu s propisima o gospodarenju otpadom i prema prijedlozima Svjetske zdravstvene organizacije, medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu ustanove gdje je nastao, u cilju sprječavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom prijevoza i prijenosa.
- Studija o utjecaju zahvata na okoliš pokazala je da postrojenje neće imati štetan utjecaj na obližnje stanovnike, korisnike i radnike KBC-a Zagreb ni na okoliš, a filtriranjem čestica i spaljivanjem na visokim temperaturama, emisije CO2, sumporovog dioksida, vodikovog klorida, dušikovih oksida i drugih promatranih parametara nastalih od obrade otpada znatno su manje od graničnih vrijednosti – objašnjavaju iz KBC-a i poručuju građanima da je ovo u potpunosti siguran, inovativan i održiv projekt.