Javno izlaganje novog prijedloga Urbanističkog plana uređenja Borovje - jug, koji predviđa izgradnju 11 novih zgrada na "posljednjoj zelenoj površini u četvrti", a protiv kojega stanovnici pripremaju veliku pobunu, održava se danas u OŠ Borovje.
Područje omeđeno Ulicom I. gardijske brigade Tigrovi, Ulicom Bože i Nikole Bionde, Velikogoričkom ulicom i Letovanićkom, prema prijedlogu koji je trenutačno u postupku javnog savjetovanja, trebalo bi postati domu 11 novih stambenih zgrada s oko 600 stanova. Ipak, prije nego što se i javna rasprava uspjela održati, neki su se stanovnici naselja pobunili i počeli dijeliti peticiju kojom pozivaju na zaustavljanje tog projekta. Javna se rasprava održava u utorak u 17 sati u auli Osnovne škole Borovje Zagreb, a protivnici novog plana ističu da je nužno da se pojavi što veći broj stanovnika kako bi rasprava imala smisla i bila ispravna.
- Nikako nam nije jasno zašto se, uslijed ove već prisutne velike izgradnje naselja, oduzima jedini šumoviti kraj, a koji je svima silno drag. Ljudi doista u njemu provode vrijeme, djeca tu voze bicikle, ljudi šeću pse. Nije nam ni jasno to što ovaj kvart već ima infrastrukturu stanova za priuštivo stanovanje, a gledamo kako se ta infrastruktura ne održava. Postavlja se pitanje zašto se zadire u posljednje zeleno utočište radi infrastrukture koja se već ne poštuje - razgovaramo sa Zinkom Babić, stanovnicom Borovja, ujedno jednom od pokretačica kolektivnog protivljenja prijedlogu plana.
Žele sačuvati posljednju veliku zelenu površinu u naselju
Objašnjava nam da je ta zelena površina utočište za mnoge manje životinje na koje su stanovnici već navikli te ih cijene. Osim toga, ističe da je to područje jedan od posljednjih učinkovitih zelenih regulatora topline u naselju.
- Mi imamo i nasip, no on, kao ni livada koja ga omeđuje, ne pridonosi hladu ni hlađenju prostora, odnosno ne doprinosi u toj mjeri. Vjerujem da je dovoljno prepoznat taj jedan ekološki trenutak naše šumice, posebno s obzirom na to da je 2025. godine posađeno oko 60 stabala na tom području i ono je konačno bilo uređeno. Sada bi se ta ista stabla uklanjala, što doista nema smisla - komentira i dodaje da je naselje posljednjih nekoliko godina već dovoljno pod pritiskom novogradnje i da je samo u razdoblju od 2020. do 2022. godine niknulo sedam novih zgrada, od kojih je šest sedmerokatnica.
- U vremenu kada se cijeli svijet kreće prema Environmental, Social and Governance (ESG), odnosno upravljanju s fokusom na društvena i ekološka pitanja, mi se fokusiramo na društveno na teret ekološkog, što je neprihvatljivo - izjavljuje.
Za plan je saznala u školi svojeg djeteta u razgovoru s drugom majkom, a ubrzo je u razgovoru s drugim stanovnicima shvatila da nije jedina kojoj informacija o ovoj promjeni nije došla službenim kanalima.
- Teško mi je zamisliti da se uvažilo svačije mišljenje, a posebno ono već postojećih stanara, jer gradnja 11 zgrada pokraj obiteljskih kuća narušava njihovo pravo na privatnost, ali i vrijednost njihovih nekretnina. Urbanistički planovi moraju biti dugotrajni, ta rješenja ne smiju biti od danas za sutra i javna se rasprava o ovako važnim pitanjima ne smije događati ljeti, kada većine stanovništva nema - izjavljuje Babić.
Zgrade, podzemne garaže i zeleni okoliš
Inače, plan za to zeleno područje iznjedrio se još 2023. godine, kada je Grad Zagreb zaključio da bi se tu moglo smjestiti još jedno „naselje” za priuštivo stanovanje. Ipak, posljednjih se nekoliko godina malo toga o planu moglo čuti jer se radilo o golemom zemljištu koje je zahtijevalo izradu posebnog Urbanističkog plana uređenja. Prije par tjedana iznesen je prijedlog plana koji je sada u postupku javnog savjetovanja, što bi, prema prvotnoj reakciji građana, mogao biti i posljednji korak projekta.
Riječ je o približno 7,2 hektara zemlje prekrivene raslinjem i drvećem, koju bi sada zamijenilo 11 zgrada, koje bi, uz prizemlje, imale između četiri i devet katova. Uz to, prijedlog obuhvaća i podzemnu garažu, no naglašava kako bi broj parkirnih mjesta bio manji od potrebnog jer će se raditi o priuštivom stanovanju, što znači da se očekuje manji broj automobila.
Babić tu ideju odbacuje, govoreći kako u kvartu već imaju velik broj stanovnika koji žive u priuštivim stanovima, a svaka takva obitelj ima barem po jedan automobil. Pronaći parkirno mjesto navečer, kazuje, već je nemoguće.
Najvećim će dijelom stanovi biti dvosobni i trosobni, dok će znatno manji broj biti jednosobni, a najmanji će postotak, otprilike od 3 do 5 posto stanova, biti četverosobni.
Iako je velik fokus plana na zadržavanju zelenog karaktera zemljišta i 1,2 hektara prostora rezervirano je za parkove, livade, biciklističko-pješačke staze i igrališta, stanovnici s kojima razgovaramo nisu zadovoljni jer je dosad cijelo zemljište bila zelena oaza.
- Ljudi tu šeću pse, neki donesu dekice i naprave piknik ili samo dođu odmoriti se i maknuti se od vrućina. Ne mogu vjerovati da bi nam tu sad nešto gradili, kao da nemamo dovoljno stanova i ljudi. Pa ovdje će se sve pretvoriti u beton i aute – zapanjena je jedna susjeda koja za novi plan uređenja, dok ju nismo pitali, nije ni znala.
Nije jedina, gotovo svaka osoba s kojom razgovaramo o novom planu u naselju isprva je zbunjena, a potom ljuta.
- U blizini su jezera Savica, gdje je i ornitološki rezervat. Kad hodate ujutro našom šumicom, čuju se sve te ptice, a nekad nam i dolaze. Ovaj plan je još jedno ubojstvo za zagrebačke životinje. Ovo je kao da netko iz Grada dođe ovdje s puškom i ubije sve ptice. Samo da je graditi, a gdje će naše životinje, to nikoga nije briga – strastveno nam odgovara jedan gospodin kojega susrećemo na klupici kod aleje Ulice I. gardijske brigade „Tigrovi”.
Preopterećena prometna i društvena infrastruktura
Dok hodamo kvartom, razumijemo ljutnju. Stambene zgrade gotovo se grade jedna preko druge, zelene su površine, osim drvoreda aleje, siromašne s gdjekojim drvcem i grmljem, a sunce isijava s asfalta. Zaklona, osim u sjeni vrućih zgrada, gotovo da i nema.
U obilasku primjećujemo da su otvorena i dva gradilišta, jedno nasuprot drugome, a vidjevši oznake zaključujemo da je riječ o dogradnji osnovne škole te izgradnji novog vrtića.
- Čekali smo na taj vrtić dugo, a dok se on izgradio, tko zna koliko nove djece imamo. Sad i s tom školom, dograđuje se jer nemamo dovoljno mjesta, ali dok oni to dovrše, opet ćemo imati problem kapaciteta. Čini se da se u ovom naselju uvijek kasni sa svime – zabrinuto će jedna žena, koja kaže da joj unuka pohađa Osnovnu školu Jure Kaštelana na Savici upravo zbog problema podkapacitiranosti.
Osim javnih građevina, koje su očito već preopterećene, stanovnici su zabrinuti i zbog prometa. Naime, Borovje je u svojoj srži niz stambenih zgrada omeđen planskim manjim prometnicama koje vode prema Aveniji Marina Držića, koja ih spaja s ostatkom grada. Međutim, te manje prometnice već jedva izdržavaju današnju strukturu stanovništva i mnogi se sada pitaju što bi bilo kada bi na istu infrastrukturu doselilo još 1700 stanara, koji su planirani prijedlogom novog UPU-a.
- Ljeto je i ovo stanje nije ni približno onome što proživljavamo zimi i u jesen. To su ogromne gužve, trubi se, ljudi se gužvaju u tramvajima koji idu prerijetko na aveniji. Jesu li ti ljudi koji su radili taj plan ikada bili ovdje? Zašto ne grade tamo prema Žitnjaku, tamo ima mjesta, nije tako zakrčeno, ne razumijem – objašnjava jedna stanarka.
O trenutačnom stanju i očekivanim rezultatima predloženog plana pitali smo i Mjesni odbor Savica-Šanci, a odgovor ćemo objaviti kada ga zaprimimo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....