StoryEditor
SPECIJALNA ANALIZA

DHMZ o oluji koja je poplavila Zagreb: Dogodilo se nešto što očekujemo jednom u 400 godina!

Kao rijetko kada u prošlosti hrvatsku metropolu je pogodilo ovako intenzivno nevrijeme
Poplava u Zagrebu
 Goran Mehkek/Cropix

Rijetko viđeno olujno nevrijeme praćeno obilnom kišom prošlog petka potopilo je brojne zagrebačke ulice, stanove, podrume, bolnice... Materijalna šteta u metropoli je ogromna, a u danima koji su uslijedili tražio se krivac za kaos koji je u gradu zavladao.

Iako je bilo puno kritika usmjerenih prema nadležnim službama, u dobrom dijelu vjerojatno i opravdanih, činjenica je da je kao rijetko kada u prošlosti Zagreb pogodilo ovako intenzivno nevrijeme. A da takva tumačenja stoje najbolje govori analiza nevremena koju su napravili meteorolozi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Tako je DHMZ objavio kako je u 24 sata, u razdoblju od 14 sati u petak do 14 sati u subotu, na postaji Zagreb-Grič palo je 89 litara kiše po četvornom metru (l/m2), na Sljemenu 70 l/m2, u Maksimiru 65 l/m2 i na zagrebačkoj zračnoj luci Pleso 54 l/m2.

- Velika količina kiše, lokalno u 24 sata i više od prosječne mjesečne za srpanj, u kratko vrijeme prouzročila je materijalnu štetu, a nažalost izgubljen je i jedan ljudski život, podsjećaju iz DHMZ-a.

- Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koje slijedi DHMZ količina oborine koja padne iza termina motrenja (u 7 sati prema zimskom računanju vremena tj. u 8 sati prema ljetnom računanju vremena) pripisuje se sljedećem danu. Stoga je količina oborine koja je pala tijekom noći s petka na subotu sadržana u količini oborine izmjerenoj na našim postajama u subotu u 8:00. Tako je na postaji Zagreb-Grič u 8:00 izmjereno 80,5 mm, a na postaji Zagreb-Maksimir 57,8 mm. Ovakve količine oborine na lokaciji Zagreb-Grič mogu se očekivati rijetko - prosječno jednom u 41 godinu, dok na lokaciji Zagreb-Maksimir izmjerena količina oborine (57,8 mm) može se očekivati češće - prosječno jednom u 5 godina, objavili su iz DHMZ-a.

image
Analiza količine oborine
Dhmz

Ipak, iz DHMZ-a napominju da nije premašena vrijednost maksimalne dnevne količine oborine za srpanj.

- Ona iznosi 95,8 mm za postaju Zagreb-Grič (izmjerena je 4. 7. 1989.) odnosno 83,7 mm za postaju Zagreb-Maksimir (također izmjerena 4. 7. 1989.). A nije niti blizu vrijednosti najveće ikad izmjerene dnevne količine oborine na tim postajama izmjerene 1926., a koje iznose 118,8 mm za postaju Zagreb-Grič te 139,0 mm za postaju Zagreb-Maksimir, poručuju meteorolozi DHMZ-a.

No, izdvajaju što je bilo posebno izuzetno u ovoj oborinskoj epizodi u Zagrebu - njezin intenzitet.

- Glavnina izmjerene količine oborine pala je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To je posebno slučaj za lokaciju Zagreb-Grič gdje je između 20 i 21 sat palo čak 58,9 mm kiše! To je rekordan intenzitet oborine kojim je premašen dosadašnji maksimum jednosatne oborine od 52,0 mm iz 1976. godine u raspoloživom razdoblju ombrografskih zapisa na toj lokaciji od 1910. godine. Toliki satni intenzitet kiše iznimno je rijedak događaj te se na toj lokaciji može očekivati jednom u više od 100 godina! U idućih sat vremena palo je još 18,1 mm oborine čime je dvosatni intenzitet kiše od 77,0 mm/2 h toliko rijedak događaj da se može očekivati prosječno jednom u više od 400 godina, ističu iz DHMZ-a.

- Količina jednosatne kratkotrajne oborine izmjerene na postaji Zagreb-Maksimir nije toliko izuzetan događaj. Izmjereni intenzitet kiše od 29,0 mm/h može se na toj lokaciji očekivati jednom u četiri godine. Međutim, količina oborine koje je pala u dva sata, 51,5 mm/2h, očekuje se znatno rjeđe, prosječno jednom u 76 godina, stoji u priopćenju iz DHMZ-a.

Napominju da je ova preliminarna statistička analiza provedena prema satnim podacima ombrografa te bi izuzetnost događaja mogla biti i veća kada se napravi analiza minutnih zapisa.

Meteorolozi DHMZ-a su napravili i detaljnu sinoptičku analizu nevremena u Zagrebu.

Podsjećaju da su mnogi modeli za numeričku prognozu vremena koji se koriste u DHMZ-u već dan ranije vrlo dobro prognozirali mogućnost pojave jakih nevremena, osobito obilne kiše i bujičnih poplava. Stoga je već u četvrtak za pojedine regije izdano narančasto upozorenje na opasne vremenske pojave, a uz daljnje praćenje razvoja sinoptičke situacije u petak ujutro upozorenja su podignuta na najvišu – crvenu razinu.

image
Upozorenja izdana u petak 24. 7. 2020. putem Meteoalarm platforme i na službenim stranicama DHMZ-a.
Dhmz

- Prizemno se nad ovim dijelom Europe, pa tako i Hrvatske, nalazilo polje malo sniženog tlaka zraka koje se u toku dana produbljuje, no ipak značajniji utjecaj na vrijeme imali su ponajprije procesi u srednjoj i višoj troposferi koji su potaknuli procese u nižoj atmosferi. Naime, sa zapada se u petak približavala dolina s hladnim zrakom po visini u sklopu koje se krajem dana zatvara i visinska ciklona i ona tijekom subote nastavlja svoj put preko Hrvatske dalje na istok.

image
Analiza apsolutne topografije (AT) i temperature na 500 hPa, 25. 7. 2020. u 2:00
Dhmz

S jugozapada pritom već od petka ujutro stiže veća količina vlažnog i nestabilnog zraka. Svi uvjeti za razvoj olujnih nevremena bili su prisutni, od nestabilne atmosfere i velike vlage u prizemnom sloju do mehanizma podizanja te vlage, što posljedično uzrokuje i velike vrijednosti konvektivne raspoložive potencijalne energije (CAPE). Mehanizam podizanja koji je pojačao vertikalno dizanje zraka, a time i omogućio konzumiranje raspoložive energije, bio je višestruki. Orografija je svakako pomogla, a ključnu je ulogu imala visinska dolina. No, i prizemni procesi potaknuti dnevnim zagrijavanjem kao i konvergencija vjetra odlučili su lokacije na kojima će se oluje formirati, a to je vrlo teško precizno prognozirati. Treba spomenuti i smicanje vjetra u dubljem sloju atmosfere, odnosno promjenu u smjeru i brzini vjetra po visini (DLS od engl. Deep Layer Shear). Vrijednosti između 10 m/s i 20 m/s u prvih 6 km atmosfere uvelike pomažu nastanku organizirane konvekcije koja je puno opasnija od izoliranih ćelija jer zahvaća veća područja i duže traje.

Oluje su se stvarale već sredinom dana i poslijepodne na Jadranu (npr. bujična poplava u Senju), u gorju te u okolnim zemljama, posebice u BiH.

image
Oluje vidljive na EUMETSAT-ovoj satelistkoj slici visoke rezolucije (RGB HRV clouds) 24. 7. 2020. u 15 h
Dhmz
image
Izražene oluje vidljive na EUMETSAT-ovoj satelitskoj slici visoke rezolucije nad dijelom Jadrana i BiH te zapadne Slavonije, 24. 7. 2020. u 18 h
Dhmz

Nakon što se veći sustav koji je zahvatio BiH i sjeverozapad Hrvatske premještao dalje na sjeveroistok, u njegovom zaleđu stvarala se nova ćelija jugozapadno od Zagreba. Uslijed usporavanja premještanja doline kao posljedica zatvaranja visinske ciklone sustav se zadržavao nad Zagrebom uzrokujući obilnu oborinu te pojavu munja, a mjestimice je bilo i vrlo jakih udara vjetra, objašnjavaju iz DHMZ-a.

image
Radarske snimke 24. 7. 2020. u 21:00 i 21:45.
Dhmz
image
Satelitska slika i zabilježena pojava munja 24. 7. u 22:15 nad Hrvatskom i okolicom
Dhmz
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. kolovoz 2020 03:33