POSLJEDICE NEVREMENA

Grad Zagreb poslao upozorenje građanima, oglasio se Tomašević: ‘Pomoći ćemo. Šteta je veća nego 2023.‘

Snažno nevrijeme pogodilo je Zagreb, kaotični prizori u petak su pristizali iz svih dijelova grada, no stiže nova promjena

Posljedice nevremena u Zagrebu

 Cropix
Snažno nevrijeme pogodilo je Zagreb, kaotični prizori u petak su pristizali iz svih dijelova grada, no stiže nova promjena

  • Građane se moli da za vikend ne idu na Mirogoj

  • Udari vjetra izmjereni u Zagrebu očekuju se jednom u sto godina

  • Dežurne službe radile cijelu noć

  • Gradonačelnik Jastrebarskog traži proglašenje prirodne nepogode

  • Rađenović: Stanje na Mirogoju nije dobro, molim građane da ne dolaze


Tomašević: Šteta je veća nego 2023.

Iza gradskih službi puno je sati rada, a tako će biti i pred njima. Uklanjanje drveća, sanacija krovova, čišćenje. Vatrogasci su samo u Zagrebu imali 845 intervencija, a situacija je i dalje iznimno zahtjevna.

Velik broj poziva građana pristiže ne samo u Operativno-komunikacijski centar 112, već i u sjedište vatrogasaca u Savskoj, istaknula je reporterka Dnevnika Nove TV Dina Ćevid koja je razgovarala sa zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Sinišom Jembrihom i gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem u obilasku vatrogasaca.

"Vatrogasci su primili više od 1000 poziva, a tijekom dana imali su oko 400 intervencija", kazao je Jembrih koji je istaknuo da su "na terenu u duploj smjeni" te je posebno zahvalio i članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava. Rekao je i da stiže pomoć koja je potrebna "u slučaju visinskih objekata u vidu dodatnih pet visinskih vozila te će u pogonu biti njih ukupuno 15 kako bi probali riješiti što prije sve visoke objekte."

Gradonačelnik Tomašević je u razgovoru za Dnevnik.hr također zahvalio svim službama na terenu kazavši da je više od 1000 radnika radilo na sanaciji štete, a još tisuće su obavljale svoje kako bi grad mogao funkcionirati u svakodnevnom smislu.

Zahvalio je Tomašević i građanima koji su poslušali upute pa su ozlijeđene, i to lakše, samo tri osobe. No, nisu se svi držali upozorenja, naime, jedan se građanin uputio na Medvednicu iako ga je HGSS upozorio da ne ide gore. Ozlijedio je koljeno, a HGSS-ovci su ga spašavali sat i pol.

Tomašević je apelirao na građane da ne idu na Medvednicu i u parkove: “Ima jako puno oštećenih stabala i trebat će tjedni, možda i mjeseci da se to sanira.”

Kad je riječ o školama i vrtićima, oštećeno je 130 objekata, no kazao je da je riječ o manjim štetama i sanacija će biti brzo gotova, osim u slučajku tri do četiri objekta: “Ozbiljnije je stradala škola u Remetama, gdje je odletio limeni krov iz 2012. godine.”

Istaknuo je da je koordinacija sa službama dobra, a što se tiče proglašenja elementarne nepogode, objasnio je da u slučaju Grada Zagreba situacija nije jednostavna. “S obzirom na to da je Zagreb i Grad i Županija šteta bi morala biti čak 300 milijuna eura.”

Podsjetio je da je procijenjena vrijednost štete nastale na građevinama u Zagrebu uslijed nevremena u srpnju 2023. bila oko 25 milijuna eura, a sada se očekuje da će biti veća.

Najavio je da će biti financijske pomoći za one građane koji su imali štetu na automobilima i objektima – krovovima, prozorima, ogradama: “U ponedjeljak ćemo objaviti gdje se i kako što jednostavnije mogu prijaviti štete, a razgovarat ćemo i s Vladom”.

Što se tiče prometa, Tomašević je istaknuo da sve funkcionira, voze svi tramvaji i autobusi, osim tramvajske linije 15 prema sljemenskoj žičari i autobusa Sljemenskom cestom zbog stabala. “Rasporedit ćemo snage da se pripreme za eventualno novo loše vrijeme”, rekao je i dodao da su pozvani i volonteri civilne službe u sedam gradskih četvrti.”

Sanacija se nastavlja i ovu noć, a u pomoć dolaze i dodatne snage iz okolnih županija te Varaždina, Čakovca, Daruvara, Koprivnice i Petrinje.


Učenici sa Sljemena sigurno prevezeni do Zagreba

Učenici i nastavnici, njih 150, iz Zagreba i drugih dijelova Hrvatske sigurno su se spustili sa Sljemena u konvoju od 15 tehničkih i putničkih vozila Zagrebačkih cesta i ZET-a.

U konvoju kojim su spušteni učenici sa Sljemena bio je i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.

Kako bi se omogućilo spuštanje učenika sa Sljemenu trebalo je probiti put po Sljemenskoj cesti na koju su pala brojna stabla i na kojoj su se nalazile velike količine snijega. Operacija probijanja puta od Blizneca do Sljemena je trajala 20 sati i u njoj je sudjelovalo 11 vozila i strojeva te vatrogasci DVD-a Gračani i radnici Zagrebačkih cesta.

Učenici i njihovi nastavnici boravili su na Sljemenu od početka tjedna u školi u prirodi te na državnom natjecanju iz ekonomije. Radi se o 80-ak učenika OŠ Rudeš i 20-ak učenika Prve katoličke osnovne škole u Zagrebu, kao i o 50-ak učenika iz 20-ak srednjih škola širom Hrvatske.

image

Učenici sa Sljemena sigurno prevezeni u Zagreb

Grad Zagreb/
image

Učenici sa Sljemena sigurno prevezeni u Zagreb

Grad Zagreb/
image

Učenici sa Sljemena sigurno prevezeni u Zagreb

Grad Zagreb/

Tramvaji vraćeni u promet Maksimirskom

Tramvajska je infrastruktura na Maksimirskoj cesti bila oštećena u padu stabala uslijed okranskih naleta vjetra, no radnici ZET-a uspjeli su završiti popravak vodova te su autobusi koji su vozili umjesto tramvaja povučeni iz prometa.

- tramvajske linije 4, 7, 11 i 12 od 12.36h prometuju redovito Maksimirskom cestom u oba smjera - priopćili su iz Grada Zagreba.


Grad Zagreb objavio najnovije informacije o posljedicama nevremena

Objavu prenosimo u cijelosti:

"Sve gradske službe na terenu su zadnjih gotovo 48 sati i odradile su veliki posao kako bi grad funkcionirao cijelo vrijeme. Najnovije informacije od danas:

Crveni križ danas i sutra od 8-16 u svom skladištu u Heinzelovoj 64 građanima dijeli foliju za pokrivanje oštećenih krovova te posuđuje isušivače vlage. Pozivaju se građani da ih posjete ili kontaktiraju na broj 01 5801 562.

Vatrogasci su imali 630 intervencija, a trenutno imaju još oko 300 poziva, te mole građane da prioritiziraju uistinu hitne pozive.

Hitna medicinska služba nije imala intervencija od jučer. Ukupno je u Zagrebu ozlijeđeno pet ljudi, svi lakše.

Policijska uprava Zagrebačka od jučer je za Zagreb zaprimila dodatnih 300 poziva u odnosu na jučer, a ukupno njih 1.330.

Apeliramo na građane da zbog i dalje nepovoljnih uvjeta ne idu na Sljeme i Medvednicu. Iz istog razloga ni žičara neće voziti do ponedjeljka.

Što se tiče vrtića i škola, šteta je prijavljena na 131 objektu: 68 dječjih vrtića, 46 osnovnih škola, 16 srednjih škola i jedan učenički dom.

Što se tiče službi Zagrebačkog holdinga, ViO, Gradska plinara, Autobusni kolodvor i Zagreb parking redovno posluju. Sve tržnice su otvorene. Još su tri semafora izvan funkcije.

Zrinjevac je imao 450 intervencija do sada, na terenu su 22 sekcije s 370 ljudi. Glavnina resursa angažirana je na raščišćavanju prometnica i nogostupa, a prioritetno se rješavaju i stabla koja su pala u dječjim vrtićima kako bi vrtići radili u ponedjeljak.

Što se tiče Čistoće, 38 ekipa s 137 ljudi danas čisti grad. Odvoz otpada je redovan, a odvoze se i zaostaci od jučer. Sva reciklažna dvorišta uredno rade.

Na gradskim grobljima se danas ispraćaji i ukopi odvijaju po rasporedu, te se čiste prostori groblja.

Svi tramvaji voze, osim linije 15 umjesto koje vozi autobus. Krenula je i sanacija tramvajskih vodova na Maksimirskoj cesti, gdje se normalizacija očekuje do ponedjeljka. Do tada tramvajske linije 4, 7, 11 i 12 voze do okretišta Maksimir. Sve autobusne linije su u prometu, uz pet linija koje imaju izmijenjene trase.

Zahvaljujemo svim službama na požrtvovnosti i iznimnom trudu kako bi naš grad cijelo vrijeme funkcionirao", stoji u priopćenju.


Gradonačelnik Jastrebarskog traži proglašenje prirodne nepogode

Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel zatražio je od Zagrebačke županije proglašenje prirodne nepogode temeljem prijava građana i poljoprivrednika te izvida na terenu, i to za dane 26. i 27. ožujka, kada su uslijed olujnog i orkanskog vjetra praćenog jakom kišom nastale štete.

Kako su naveli u subotu u priopćenju, štete su nastale na imovini, infrastrukturi i poljoprivrednim kulturama.

Građani su pozvani da evidentiraju troškove sanacije šteta kako bi, u slučaju proglašenja prirodne nepogode, mogli ostvariti pravo na naknadu. Ukoliko dođe do proglašenja prirodne nepogode, građani će biti pravovremeno informirani o svim daljnjim postupcima.

U priopćenju prenose i apel vatrogasnih službi građanima da manje štete nastoje sami sanirati, s obzirom na to da je situacija i dalje ozbiljna te postoji velik broj hitnih intervencija.


Korlaet: Zbog vjetra je i noćas bilo intervencija

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet rekao je u subotu ujutro kako je noć u Zagrebu bila mirnija, ali je vjetar i dalje puhao na mahove te je cijelo vrijeme bilo intervencija.

"Dežurne službe su i dalje micale stabla i grane s prometnica, a velik akcija je bila poduzeta od strane čistoće i njihovog sektora čišćenja i pranja, koji su noćas prošli magistralne pravce i centar grada. Velika zahvala na tome jer glavni pravci i središte izgledaju ‘kao polizani‘", rekao je Korlaet za Radio Sljeme.

Službe su, kaže, krenule jutros u 7 sati, u tri smjene, kako bi grad što prije doveli u red.

"Najviše intervencija broje vatrogasci, 500-tinjak, s time da je još 300 na čekanju odnosno još ih trebaju odraditi. To je ogroman napor od strane vatrogasaca", rekao je zamjenik gradonačelnika.

Pohvalio je i Javnu vatrogasnu postrojbu i DVD-ove koji su, kaže, svi sinhronizirano radili te nisu pitali ni za vrijeme ni za obrok.

Druge po redu intervencija bile su Zagrebačke ceste s oko 400-tinjak intervencija, pa Zrinjevac s 350 uglavnom na micanju i rezanju stabala, pa Čistoća koja je na terenu bila s više od 200 radnika te druge službe koje su bile uvezane u cijelu priču, pobrojao je Korlaet.


Rađenović: Stanje na Mirogoju nije dobro, molim građane da ne dolaze

Nevrijeme nije poštedilo ni groblje Mirogoj gdje ima uništenih grobnih mjesta, a srušeno je i 200-tinjak stabala, pa voditelj podružnice Gradska groblja pri Zagrebačkom Holdingu Igor Rađenović apelira na građane da zbog opasnosti koje prijete ne dolaze ni sutra na Cvjetnicu.

"Stanje na Mirogoju nije dobro. Ako možete molim vas ne dolazite ni u nedjelju na Cvjetnicu, da se slučajno nekome nešto ne dogodi", pozvao je građane Rađenović, a prenosi Hrvatski radio.


DHMZ izdao novu prognozu za subotu

"Pretežno oblačno, a prema večeri raste vjerojatnost za mjestimice malo kiše. Puhat će umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Najviša dnevna temperatura zraka između 10 i 12, na Sljemenu oko 0 °C", stoji u prognozi za Zagreb.


DHMZ: Udari vjetra izmjereni u Zagrebu očekuju se jednom u sto godina

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izvijestio je da se udari vjetra iznad 115 kilometara na sat, poput onog zabilježenog u petak, 27. ožujka u Zagrebu, očekuju u razdoblju duljem od 100 godina.

Srednja brzina vjetra izmjerena u petak ujutro tijekom nevremena u Zagrebu iznosila je 55 kilometara na sat, dok je na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren orkanski vjetar od čak 120,6 kilometara na sat, što je vrijednost koja se očekuje u razdoblju duljem od 100 godina, izvijestio je u petak navečer DHMZ.

Prema raspoloživim podacima, na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren je orkanski udar od 120,6 kilometara na sat, dok su na lokacijama Zagreb-Maksimir (96,1 km/h) i Zagreb-Lisičine (101,9 km/h) zabilježeni orkanski, odnosno jaki orkanski udari vjetra.

Najveća dosad zabilježena vrijednost maksimalnog udara vjetra za lokaciju Zagreb-Maksimir izmjerena je u srpnju 2008. godine i iznosila je 94 kilometra na sat, što prema Beaufortovoj ljestvici odgovara orkanskom vjetru.

Analizom 14-godišnjeg niza podataka izmjerenih od 2010. do 2024. na lokaciji automatske postaje Zagreb-Maksimir pokazalo se da se na toj lokaciji može očekivati premašivanje udara vjetra od 90 kilometara na sat u prosjeku jednom u 10 godina, poput maksimalnog udara zabilježenog 19. srpnja 2023.

Udar od oko 100 kilometara na sat može se očekivati jednom u 25-godišnjem razdoblju, dok se vrijednosti iznad 115 kilometara na sat očekuju u razdoblju duljem od 100 godina, poput onog zabilježenog 27. ožujka 2026. godine, priopćio je Državni hidrometeorološki zavod.

Napominju da su na lokaciji Zagreb-Maksimir u petak, 27. ožujka, uočene razlike u izmjerenim vrijednostima između pojedinih senzora, iako su neki međusobno udaljeni svega nekoliko desetaka metara, što dodatno potvrđuje izrazitu lokalnu varijabilnost udara vjetra.

S obzirom na to da su područja najjačih udara vjetra vrlo malih horizontalnih razmjera, očekivana je izražena prostorna i vremenska varijabilnost tih vrijednosti, znatno veća nego kod srednjih mjesečnih brzina ili maksimalnih srednjih brzina vjetra.

DHMZ naglašava da se trenutačno radi o podacima koji nisu prošli sve stupnjeve kontrole, pa će se konačna ocjena moći dati tek nakon provedbe svih analiza i validacije podataka u skladu sa standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

U novijem razdoblju (2010.–2024.) zabilježene su dvije situacije orkanskih udara vjetra, obje uzrokovane premještanjem mezoskalnog konvektivnog sustava ljeti: 30. srpnja 2014. (88,2 km/h) te tijekom oluje 19. srpnja 2023. (91,8 km/h), pri čemu je potonja, nažalost, imala i ljudske žrtve.

Najjači udar vjetra na postaji Zagreb-Grič iznosi 109 km/h te je izmjeren 28. lipnja 2017. Na toj lokaciji, gdje je u tijeku obnova zgrade Povijesnog muzeja, nema automatiziranih mjerenja, pa se taj maksimum ne može izravno usporediti s nedavnim događajem, kao ni s događajem iz srpnja 2023.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. lipanj 2026 06:21