Prošloga proljeća jedan je par vjetruša sletio u rupu na zgradi na Novoj Vesi 72. Ova, najmanja vrsta sokola, u gradovima gnijezda savija u raznoraznim otvorima zgrada, na silosima, tornjevima, pa i u balkonskim teglama za cvijeće. Stanari Nove Vesi ostali su iznenađeni kad su vidjeli da par vjetruša ove godine u rupi njihove zgrade podiže četiri mlade ptice. No, radovi na samoobnovi zgrade, koju izvodi tvrtka Loading d.o.o., mogli bi zauvijek uništiti stanište ovog para.
- Pretpostavljam da se radi o paru koji se gnijezdio na Zagrebačkoj katedrali, odakle se premjestio zbog radova na tornjevima, smatra jedan od stanara zgrade Andrej Rehak, koji godinama prati kretanja i revire gniježđenja ptica grabljivica. Naime, četiri mlada sokola sada su u fazi preletanja, što znači da ih od potpunog osamostaljenja dijeli svega nekoliko tjedana. Obnova se vrši u fazama, a skela se trenutačno nalazi na suprotnom krilu zgrade.
Osim ove, strogo zaštićene vrste sokola, radovi ugrožavaju i stoljetno drveće u dvorištu zgrade. Međutim, pojašnjenja i zamolbe za kratkom odgodom postavljanja skele oko mjesta gdje se nalazi gnijezdo, kao i apel protiv rušenja preostalog drveća, nisu naišli na razumijevanje. Voditelj gradilišta je odlučan - skele će postaviti već sljedećeg tjedna.
Zaustavili uništenje drveta
- Prošloga sam tjedna, u popodnevnim satima, zaustavio devastaciju stare lipe, izuzetno bogate krošnje, u dvorištu zgrade na navedenoj adresi, pri čemu je drugo drvo, stara vrba, već u potpunosti bila odsječena, upozorava Andrej koji u zgradi živi desetak godina. Stradalo drveće, naime, ometa izvođenje radova. U dvorištu Nove Vesi 72 postoji još jedna stara lipa, mlada smokva te mladi čempresi i borovi. I oni će, prema najavi voditelja gradilišta, doći na red, kada drugo krilo zgrade krene u obnovu.
- Napominjem da u grupnoj korespondenciji za navedenu akciju nije dobivena suglasnost stanara niti je bila prethodno komunicirana, pojašnjava zabrinuti stanar, koji se obratio i nadležnim institucijama s molbom za odgodom postavljanja skele, spriječavanjem devastacije zelenila u dvorištu, kao i ostavljanjem otvora na fasadi nakon završetka radova obnove. - Vjetruša se često vraća na uspješne lokacije gniježđenja, zbog mogućih budućih ciklusa, objašnjava.
U istraživanju koje je, 2017. godine na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, provela Viktoria Kolarić, saznajemo kako vjetruše u savijanju gnijezda ne zaobilaze centralne lokacije u gradu. Tako po jedan par vjetruša živi na Trgu bana Jelačića, Zapadnom kolodvoru, Glavnom kolodvoru, Kušlanovoj, na Britancu... Iako se vjetruše u Berlinu i Beču gnijezde pretežito u kućicama posebno izgrađenima za njih (najčešće zbog obnove gradskih fasada), čak 72 % zagrebačkih vjetruša ipak i dalje živi na stambenim zgradama. Njihovo kliktanje možete čuti od ranog proljeća, kada započinje vrijeme parenja, nakon čega traže mjesto za gniježđenje. Vjetruše se tako gnijezde na najistaknutijim zagrebačkim višekatnicama; Vjesniku, Ciboninom tornju, Mamutici, Papagajkama u Voltinom naselju, Hrvatskom državnom arhivu... Obično se drže na visinama između 25 i 70 m.
Život na zvoniku Katedrale
Ipak, par vjetruša koji je doselio na Novu Ves, nekada se gnijezdio na najatraktivnijoj i daleko najvišoj lokaciji za savijanje gnijezda u Zagrebu - na zvoniku Zagrebačke katedrale. Nakon, potresom uzrokovanog, odloma vrha zvonika visine od čak 105 metara, dvije su se vjetruše za kratko preselile u park Ribnjak, a zatim, prošloga proljeća, u Andrejevu zgradu.
Točnije, radi se o jednom otvoru na fasadi. - Čuo sam kliktanje u dvorištu i odmah prepoznao o čemu se radi, govori Andrej, po struci akademski kipar. Sretan je slučaj što je ujedno i pasionirani sokolar te jedan od osnivača Hrvatskog sokolarskog saveza, te je prepoznao i o kojem se paru vjetruša radi.
Gnijezdeća populacija u Hrvatskoj je između 9 i 10 tisuća parova, a s obzirom na to da su izuzetno prilagodljivi, vrlo su prisutne u urbanim sredinama. U Zagrebu su prisutne tijekom cijele godine. Vrsta je rasprostranjena po čitavoj Europi, stoga je strogo zaštićena na području Europske Unije. O tome svjedoče i dva ključna europska dokumenta, preuzeta i u naše zakonodavstvo; Bernska konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, te Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju divljih ptica. Ona se, osim na same ptičje jedinke, odnosi i na njihova jaja, gnijezda i staništa.
Naime, ljudsko uznemiravanje ovih ptica u čak 41% slučajeva uzrok je neuspjelog gniježđenja. Dodatan je zagrebački problem i brzi rast populacije gradskih vrana, koje nerijetko napadaju druge vrste ptica nađu li im se u blizini. Člankom 5. ove Direktive posebno je zabranjeno namjerno uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih gnijezda, kao i namjerno uznemiravanje tih ptica, posebno u razdoblju razmnožavanja ili podizanja mladunčadi, kao što je ovo sada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....