Ciglana Zagreb, čiji su pogoni davno prestali s proizvodnjom, a visoki se dimnjaci jučer stropoštali u ciglastu prašinu, sagrađena je na dijelu parcele od 28 hektara koju su nazvali Müllerov brijeg po obitelji bogatih židovskih industrijalaca. Ciglanu je sagradio Adolf Müller, koji je Zagrebu ostavio brojne poznate građevine između dva rata.
Iako je 1938. godine obitelj Müller s usponom nacizma prešla na katoličku vjeru i uzela prezime Miler, mnogi članovi obitelji nisu izbjegli sudbinu milijuna Židova pa je tako i Leo Miler, prema povijesnim zapisima, skončao u studenome 1941. godine u Jasenovcu u 47. godini.
Osim po ciglani, taj dio zagrebačke Kustošije iz tog razdoblja pamte i po iznimnom voćnjaku pa se tako pisalo da su se jagode s Müllerova brijega brale posebnim pincetama, a osim jagoda, posadio je voćke i vinograd, a bile su poznate i breskve s Müllerova brijega. Leov otac Adolf Müller prvotno je 1883. godine osnovao ciglanu na Lašćini, a dvije godine kasnije, 1885. godine, sagrađena je ciglana na Črnomercu, koja postaje veliki industrijski pogon i najmodernija ciglana u ovom dijelu Europe.
Osim što je bio bogati industrijalac, Adolf Müller financirao je i kinematografiju i gradnju nekoliko kinodvorana i potaknuo gradnju prvog kina Apolo 1912. godine u Ilici 31 (danas kazalište Kerempuh). Leo, koji je u Prvom svjetskom ratu bio zarobljen kao austrougarski oficir, sudionik Oktobarske revolucije, član Narodnog vijeća države SHS na brijegu je planirao napraviti koloniju vila i park, ali je sve njegove planove prekinuo Drugi svjetski rat, u kojem su u koncentracijskim logorima skončali brojni članovi bogate obitelji. Leo Miler radnicima je bio sagradio crkvu na Kustošiji, osigurao večernju školu i kuhinju. Dio obitelji preživio je Drugi svjetski rat.
Na Müllerovu brijegu planirala se i gradnja luksuznih stanova, ali to još nije realizirano zbog krize koja je pogodila među ostalim i stanogradnju 2008. godine.