Časopis Zagreb moj grad ove je nedjelje u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta proslavio stoto izdanje i dvadesetu godišnjicu od izlaženja.
- Kada sam prije gotovo dvadeset godina držala u rukama prvi broj Zagreba mog grada, nisam razmišljala o stotome. Tada sam u uvodniku napisala: „U rukama držite prvi broj revije Zagreb moj grad. Zapravo, mogla sam ga nazvati Zagreb naš grad, ali vjerujem da će svatko u ponekom dijelu sadržaja otkriti upravo taj svoj Zagreb.“ Danas znam da je upravo to bila srž svega što smo poslije stvarali – riječi su urednice Biserke Bibe Rajković Salata u uvodniku posljednjeg broja časopisa.
Časopis je počeo izlaziti u ožujku 2007. godine, od kada obuhvaća širok spektar tema koje se vežu uz život u glavnom gradu. Od aktualnosti i gospodarstva, preko turizma, povijesti, kulture i društva, Zagreb moj grad nudi pregled prošlosti i sadašnjosti Zagreba, a svojih više od 2000 pretplatnika broji diljem Hrvatske i izvan nje.
Dvadeset godina kasnije časopis je u društvu 150 uzvanika u prostorima HNK-a proslavio okruglih 100 izdanja.
Događaj je započeo uvodnom riječju i pozdravom Ive Hraste-Sočo, intendantice Hrvatskog narodnog kazališta. U nastavku je večeri prikazan film u kojemu su se publici obraćali predsjednik Društva hrvatskih književnika Dino Milinović, pisac Miro Gavran, arhitektica Zrinka Paladino, prof. dr. sc. Željko Krznarić, predsjednica Društva turističkih vodiča Zagreba i Srednjohrvatske makroregije Milena Mandić.
Cijeli je događaj vodila televizijska urednica Zrinka Turalija, a okupljenima su se još obratili i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i akademik Zvonko Kusić. Glazba je bila u vještim rukama pijanistice Martine Filjak i operne pjevačice Dubravke Šeparović Mušović.
‘Zagreb je više od ulica‘
U uvodniku je urednica Rajković Salata naglasila kako je povod za pokretanje časopisa bila osobna želja da Zagreb nadiđe svoj identitet pukog grada i da oživi kroz „ljude, kulturu, sport, umjetnost, sjećanja, priče i onu posebnu zagrebačku svakodnevicu koja se teško može objasniti, ali se lako prepoznaje kada je čovjek osjeti kao svoju”.
Prema tekstovima koji su raspoređeni u stalnim rubrikama poput Povijest grada, Obljetnice, Događanja, Kultura, Povijest zagrebačkog sporta, Feljton, Intervju, Zdravlje, Ljepota, Dvorci, kurije i njihovi vlasnici i Novosti iz zagrebačkih knjižara, a autori variraju između stalnih i povremenih, među kojima su akademici, povjesničari umjetnosti, arhitekti, novinari, muzejski, kazališni, koncertni i galerijski djelatnici, jasno je kako je časopis uspio upravo u tome, u obuhvaćanju svega što Zagreb jest kada ga ne definiraju samo ulice i zgrade.
Iako čitatelji mogu aktualne teme i kulturne događaje ispratiti i na njihovoj službenoj web-stranici, tiskana verzija časopisa izlazi pet puta godišnje u opsežnom i bogato ilustriranom formatu na više od 100 stranica.
Rajković Salata naglašava kako nije uvijek bilo jednostavno. Od rokova do financija, održavanje časopisa zahtjevan je posao, no posao koji gubi težinu jednom kada novi broj stigne iz tiskare.
Ove godine pretplatnike očekuje još jedan broj časopisa, a o daljnjoj budućnosti govori kako će znati više u siječnju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....