Ostaci perilica za rublje, madraci iz kojih vire opruge, potrgani ormari, betonski blokovi, cigle, odjeća te brdo zapaljene plastike i papira. U Miševečkoj ulici kod jezera Savica već se godinama ilegalno odlaže otpad, a u ovom trenutku se na tom području nalazi 3000 kubika smeća.
Grad zadnjih pet godina ne uspijeva riješiti ovaj problem, iako se radi o mjestu koje je udaljeno samo jedan kilometar od vodocrpilišta Petruševec odakle se crpi voda za istočni dio grada te jedan kilometar zračne linije od Trga bana Josipa Jelačića.
Uklanjanje
Cijelu priču ponovno je prije dva dana pokrenula fotografija Savice iz zraka, koja zorno prikazuje koliko se zapravo otpada nalazi na samo par metara od jezera.
Kada smo jučer pokušali doznati tko je nadležan za sanaciju ovog divljeg odlagališta, naišli smo na tek puko prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu.
Krenimo redom.
Mladen Vidmar, voditelj Odjela komunalnog redarstva Grada Zagreba, rekao nam je da otpad mora ukloniti Javna ustanova Maksimir koja zadnjih četiri godine upravlja tim zemljištem. No, iz te ustanove kažu kako ni oni nisu nadležni za rješavanje tog problema nego odgovornost prebacuju na Ministarstvo zaštite okoliša.
- Javna ustanova je nakon uvida u zatečeno stanje odlaganja otpada, upoznala nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i energetike - inspekciju zaštite prirode koji su proveli koordinirani inspekcijski nadzor s inspektorom zaštite okoliša, nadzornom i stručnom službom Javne ustanove i uz asistenciju IV. policijske postaje. U tijeku je postupak koji vodi inspekcija zaštite prirode. Time smo poduzeli korake u okviru naše nadležnosti - kaže ravnateljica Biljana Janev Hutinec.
Međutim, prema odgovoru iz Ministarstva zaštite okoliša koji smo jučer dobili, sanaciju deponija dužna je napraviti lokalna samouprava, odnosno, Grad Zagreb.
- Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da se radi o nepropisno odbačenom otpadu. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisano je da je jedinica lokalne samouprave dužna na svom području osigurati sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada, kao i mjere za uklanjanje. Stoga je upućen dopis Gradu Zagrebu kojim se ovaj slučaj dostavlja na nadležno postupanje - odgovorili su nam iz Ministarstva, te istaknuli da su im iz Grada Zagreba rekli da je u tijeku upravni postupak uklanjanja navedenog otpada.
Inspekcije
No, sudeći prema snimljenim fotografijama, sanacija nije ni blizu početka. Ipak, kako doznajemo, kao mjere zaštite Grad planira postaviti kamere te betonski zid koji bi se sagradio na jedinom ulazu prema ovom velikom divljem deponiju.
Dok se službe dogovaraju oko toga tko će ukloniti odlagalište, otpad se i dalje gomila, a lokalni očevici kažu kako dnevno dolazi i po nekoliko kamiona s glomaznim otpadom. Da postoji problem navažanja otpada, ali i osnovane sumnje za ilegalni biznis, znaju i u komunalnom redarstvu.
- Postoji osnovana sumnja da su pojedine zatečene osobe na samom odlagalištu uzimale novčanu naknadu za odlaganje otpada, o čemu su upoznate i nadležne inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i energetike - rekao je Vidmar iz Odjela komunalnog redarstva.
Rezervat
Osim što se odlaže, na tom se mjestu otpad i spaljivao. U zadnjih šest godina vatrogasci su čak 27 puta izašli na intervenciju kod jezera Savica. Sve to ima veliki utjecaj na biljni i životinjski svijet oko jezera koje je još 1991. godine proglašeno Značajnim krajolikom s izdvojenim specijalnim zoološkim rezervatom.
Udruga BIOM, dobrovoljna nevladina organizacija koja se bavi zaštitom prirode, kaže kako se ovdje radi o posljednjem močvarnom području u Zagrebu na kojemu se redovito gnijezdi 46 vrsta ptica, ali i da ptice koriste taj prostor za zimovanje kao i za odmor tijekom letenja prema jugu.
Grad uskoro planira pojačati kontrolu divljih odlagališta
Gradski zastupnici na prošlotjednoj sjednici Gradske skupštine prihvatili su prijedlog odluke o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada. Kao što je Jutarnji list već pisao, spomenuti prijedlog podrazumijeva razne mjere za suzbijanje divljih deponija u Zagrebu kojih u ovom trenutku ima oko trideset. Glavne mjere su postavljanje betonskih i žičanih ograda, prijenosne kamere, pojačana kontrola komunalnih redara te dodatne edukacije za građane o zagađenju okoliša.
Najkritičnije lokacije u gradu su kod jezera Savica, u Čulincu te Ivanjoj Reki, gdje se na nekoliko lokacija nalazi i po više tisuća kubika glomaznog otpada. O sve većem problemu divljih deponija govore i brojke. Putem aplikacije e-redar lani su izdana 3082 naloga za uklanjanje divljih deponija, a komunalno redarstvo utrošilo je 190.000 kuna za njegovo saniranje.