Godišnje je ozlijeđenih sve više. 2024. njih 34, a prošle godine 64. Ima i smrtnih slučajeva. Ove godine zasad jedan. Postoji zakonska regulativa, no stručnjaci upozoravaju „potrebna nam je bolja edukacija, nadzor u prometu i, naravno, nošenje kacige”.
Električni romobil prizor je koji je teško zaobići bilo gdje u prometu. U Hrvatskoj ih prema procjenama ima 50-ak tisuća, a najviše u Zagrebu. Voze ih odrasli, ali sve češće djeca. Problem je u tome što se malo prijevozno sredstvo koje izgleda bezopasno u praksi može pretvoriti u vrlo ozbiljan sigurnosni rizik.
Upravo se o tome danas raspravljalo na znanstveno-stručnom skupu „Izazovi u primjeni električnih romobila” održanom u sveučilišnoj zgradi u Zagrebu. Simpozij su organizirali Sveučilište u Zagrebu i Fakultet prometnih znanosti u sklopu Europskog tjedna mobilnosti, a u raspravi su sudjelovali prometni stručnjaci, liječnici, policija i predstavnici Hrvatskog autokluba.
Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić pritom je istaknuo kako sigurnost u prometu nije problem samo jedne struke.
- Tu su i medicinske, strojarske, građevinske i arhitektonske struke. Pokušavamo na interdisciplinaran način pristupiti toj temi i tražiti najbolja rješenja - poručio je, no istaknuo da je jedan od najvećih problema u Hrvatskoj po pitanju sigurnosti u prometu prometna kultura. Smatra da se prometna pravila često ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, a dio građana opasnosti u prometu podcjenjuje ili improvizira u situacijama u kojima bi se pravila trebala strogo poštovati.
- Najbitnije je da razvijanje kulture prometne sigurnosti počne od najranije životne dobi. Kada govorimo o edukaciji u prometu, prva asocijacija često bude autoškola, a to je daleko prekasno - istaknuo je. Električne romobile dekan Šoštarić vidi kao priliku za razvoj održive gradske mobilnosti, osobito kada zamjenjuju putovanja automobilom. Međutim, drugačije je kada romobil zamjenjuje pješačenje ili vožnju biciklom. Romobili su, upozorava, specifični zbog svojih voznih karakteristika. Teže je brzo promijeniti smjer ili zakočiti, a mali kotači osjetljiviji su na neravnine na kolniku, zbog čega pad može nastupiti lakše nego što korisnici očekuju.
Poseban problem predstavljaju djeca. Prema hrvatskim propisima, električnim romobilom smiju upravljati osobe koje su navršile 14 godina.
- Nikako nije dobro da ga koriste djeca mlađa od 14 godina. Ako se s 14 godina djetetu odluči omogućiti vožnja romobila, mora proći neku vrstu edukacije, bilo kod kuće o prometnim pravilima i vještini vožnje ili kroz certificirane programe - smatra, a stroga pravila pri korištenju električnih romobila primjenjuje i kod kuće.
- Ja ga vozim, ali obavezno s kacigom, i svojoj starijoj djeci sam dopustio da ga voze, ali samo ako će nositi kacige. Budući da ne žele kacigu, ne idu na romobil - kazao je.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić upozorio je da problem nisu samo romobili kao prijevozno sredstvo, nego prije svega posljedice njihova neodgovornog korištenja. Prema njegovim riječima, potrebno je napraviti korak dalje od samog upozoravanja na opasnosti i otvoriti pitanje zakonskog okvira, infrastrukture i načina uključivanja novih prijevoznih sredstava u promet.
- Nekako nismo učinkoviti da napravimo korake koji će ubrzati nove procese, a to je zakonski okvir i promjena kako regulirati njihovo uključenje u promet - rekao je Lakušić.
Smatra da bi bolja evidencija i regulacija mogli pomoći i pri planiranju prometne infrastrukture. Projektanti i oni koji održavaju prometnice, kaže, moraju uzeti u obzir činjenicu da se na prometnicama i pješačkim površinama danas pojavljuju nova prijevozna sredstva sa specifičnim zahtjevima.
Sveučilište mora doprinositi razumijevanju društvenih izazova, poručio je, dodavši da održiva urbana mobilnost nije samo pitanje prometa, nego i okoliša, kvalitete života i javnog zdravlja.
Jedan od izlagača na simpoziju bio je voditelj Službe prometne policije Josip Mataija pri čemu je istaknuo da je Hrvatska u posljednja tri i pol desetljeća znatno smanjila broj poginulih na cestama s 1360 poginulih 1990. godine na 261 u 2025. No, unatoč velikom napretku, upozorio je da možemo još puno bolje jer je Hrvatska u usporedbi s drugim državama EU-a i dalje pri začelju po sigurnosti cestovnog prometa.
Upravo su novi, održivi oblici urbane mobilnosti jedan od izazova koje prometni sustav sada mora sustići. Mataija je naveo da je ove godine već evidentirano 489 prometnih nesreća povezanih s romobilima, dok bolničke brojke mogu biti i veće jer policija ne evidentira svaki pad. Posebno zabrinjavaju podaci o mladima. U 2025. teško je ozlijeđeno 19 djece, dok je broj teško ozlijeđenih maloljetnika porastao s 34 u 2024. na 64 u 2025. godini. Jedan od razloga, rekao je Mataija, jest to što mladi često nemaju pojma o pravilima, uz neprilagođenu brzinu i nedostatak iskustva. Primjetno raste i broj prekršaja s oko 4600 u 2024. na približno 12.000 u 2025. Policija zato razmatra strože mjere, među njima povećanje kazne za nekorištenje kacige, ali i češće oduzimanje romobila. Dosad ih je oduzeto 220, od čega 38 trajno.
A kako je točno teško u bolnicama opisao je doktor Ivan Dobrić sa Zavoda za traumatologiju KBC-a Zagreb.
- Kod romobila već brzina od oko 25 kilometara na sat dovodi do granice pri kojoj vozilo postaje nestabilno i raste rizik od pada - upozorava. Koliko takvi padovi mogu biti ozbiljni, pokazuju i podaci iz medicinske literature. U nekoliko analiza koje su obuhvatile oko 14 tisuća ozlijeđenih osoba, njih 42 posto zadobilo je ozljede glave. Među njima su zabilježene i traumatske ozljede mozga, dok je oko 2,8 posto ozlijeđenih imalo teške ozljede. Koliko posljedice mogu biti dramatične, pokazuju i slučajevi s kojima se liječnici svakodnevno susreću.
Među njima je i muškarac u pedesetim godinama kojeg su zaprimili na hitnoj, a koji se teško ozlijedio nakon pada s električnog romobila. Nije nosio kacigu. Zadobio je prijelome četiri vratna kralješka, ozljede prsnog koša, a ruka mu je amputirana ispod ramena.
Još teži prizori nedavno su ih dočekali kada su se ozlijedile dvije mlade djevojke. Jedna je zadobila ozljede kralježnice, druga zdjelice zbog kojih su morale biti operirane. Česte su tu, govori Dobrić, ozljede lica i prijelomi ruke.
Poseban problem vide u nedovoljnoj odgovornosti vozača i blagim kaznama za one koji ugrožavaju sebe i druge.
- Policija uzme taj romobil, ali tu nema lijeka. Kazne su neozbiljne. Onaj tko ima za romobil, ima i za kacigu. Treba naplatiti što veće kazne - smatra. Nesreće se, upozorava, mogu dogoditi bilo gdje i bilo kada. No upravo zato, kaže, brzinu treba prilagoditi uvjetima na cesti, a zaštitnu opremu shvatiti ozbiljno.
Osim posljedica pada s romobila, zakonskih okvira i savjeta, na simpoziju se raspravljalo i o samoj njihovoj kvaliteti. Budući da je tržište romobila u stalnom porastu, bez zakonskih rješenja i tehničkih standarda teško je sa sigurnošću prosuditi kakva je kvaliteta onih koji se uvoze, primjerice u Hrvatsku.
Prema podacima koje je HAK objavio na svojim stranicama, kod mnogih romobila može doći do pucanja upravljača ili sklopivih mehanizama, što izravno uzrokuje teške padove. Njemačka je zato uvela strogi tehnički certifikat ABE bez kojeg se u zemlju ne može uvesti nijedan romobil bez odobrenja.
Stručnjaci zato poručuju nošenje kaciga i veću pažnju prilikom vožnje te apeliraju na sustavnu edukaciju koja bi mogla početi u osnovnim školama kao fakultativni izbor, sličan kakav imamo za mlade bicikliste.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....