TOMAŠEVIĆEV PRVI POTEZ

Financijska sanacija metropole: Zagreb će se zadužiti i uzeti kredit od 400 milijuna kuna

Nova zagrebačka gradska vlast povukla je prvi potez u procesu financijske stabilizacije grada
Tomislav Tomašević
 Darko Tomas/Cropix

Nova zagrebačka gradska vlast povukla je prvi potez u procesu financijske stabilizacije grada. Kako doznaje Jutarnji list, iz ureda gradonačelnika Tomislava Tomaševića u srijedu će u Gradsku skupštinu stići prijedlog o odobrenju kreditnog zaduženja u iznosu od 400 milijuna kuna. Radi se o klupskom sindiciranom kreditu koji su gradske službe dogovorile s četiri najveće domaće banke - Zagrebačkom bankom, Privrednom bankom Zagreb, Erste bankom i OTP bankom na rok od godinu dana.

Prihvati li skupština taj prijedlog, novac će pristići u gradsku blagajnu uz fiksnu kamatu od 1,4 posto. U Gradu smatraju kako se radi o vrlo povoljnom zaduženju, s obzirom na to da je kamata niža od projicirane stope inflacije koja bi u istom periodu, prema projekcijama Europske komisije, u Hrvatskoj trebala iznositi oko 1,5 posto. Ukupni trošak tog kredita za Zagreb na temelju isplaćene kamate iznosit će 5,6 milijuna kuna, uz jednokratnu naknadu od 400 tisuća kuna, dakle, ukupno 6 milijuna kuna.

Tako se realizira predviđanje financijskih stručnjaka kako će normalno funkcioniranje Zagreba, uz postojeće razine dugova i deficita u proračunu, nemoguće biti kratkoročno osigurati bez zaduživanja.

Formalno, kao razlog za podizanje kredita navodi se "potreba za premošćivanjem jaza u dinamici plaćanja obveza i ostvarivanja prihoda", što je uljepšani način da se kaže kako Grad ima probleme s likvidnošću.

Ti problemi ne čude, s obzirom na to da je ovogodišnji proračun - koji je izradila bivša gradska administracija, na čelu s Milanom Bandićem, a donio stari saziv Gradske skupštine, u kojem je većinu držala koalicija Bandićeve stranke i HDZ-a - suočen sa svojevrsnom savršenom olujom.

S jedne strane, niz proračunskih prihoda koji su - prema mnogim mišljenjima nerealno planirani - nije se ostvario, dok su posljedice potresa rezultirale znatnim neplaniranim troškovima.

U tom kontekstu dovoljno je navesti kako se u usvojenom proračunu, vrijednom 13,65 milijardi kuna, čak milijardu kuna (7,6 posto) planiralo namaknuti prodajom kompleksa Gredelj (618,5 milijuna kuna), Zagrepčanke (376,7 milijuna kuna) i Paromlina (75 milijuna kuna). Nijedna od tih transakcija nije, a niti će biti ostvarena.

Financijska injekcija od 400 milijuna kuna tako će zasigurno pomoći Zagrebu da uredno funkcionira tijekom narednih godinu dana, no dugoročniji stabilizacijski zahvati bit će vidljivi tek dijelom u prijedlogu rebalansa proračuna za ovu godinu te prijedlogu onoga za sljedeću godinu.

Realno je očekivati kako će tu biti potrebe za daljnjim zaduživanjem. Ako potraje trenutačna situacija na financijskom tržištu, gdje je kapital dostupan po iznimno niskoj cijeni, gradske vlasti vjerojatno će opciju zaduživanja preferirati pred alternativnom mogućnosti da uvećavaju prihode dizanjem cijena komunalnih usluga.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 21:09