Premda su građani i struka izrazili nezadovoljstvo činjenicom da će nova terasa zauzeti veći dio Cvjetnog trga te tako između ostalog zakloniti pogled na pravoslavnu crkvu koja je kulturni spomenik, radovi postavljanja novih nadstrešnica nesmetano se odvijaju.
Vlasnik Centra Cvjetno, Tomo Horvatinčić, koji je zaslužan za te dvije nove terase, u jutarnjim je satima bezbrižno popio kavu na trgu.
Naime, kako smo pisali, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje Dinko Bilić potvrdio je da Hoto centar d.o.o ima dozvolu za postavljanje dviju montažno-demontažnih nadstrešnica pergola, učvršćenih u dva montažno-demontažna podesta s ogradom, na Trgu Petra Preradovića.
Osim što je sporno narušavanje ravnoteže prostora na Cvjetnom trgu, zatvaranje najduže javne klupe u glavnom gradu, kao i pitanje vizure i identitet prostora koje turisti često koriste kao atraktivnu lokaciju za fotografiranje, upitno je i bi li vatrogasno vozilo ili Hitna pomoć mogli do unesrećene osobe na Cvjetnom trgu.
Pravo na grad i Zelena akcija traže uklanjanje konstrukcije na Cvjetnom trgu
Udruge Pravo na grad i Zelena akcija zatražile su srijedu od odgovornih institucija u Gradu Zagrebu da uklone čeličnu konstrukciju podignutu na Cvjetnom trgu unutar koje bi trebao niknuti još jedan ugostiteljski objekt u vlasništvu Hoto centra, te ocijenile da je gradonačelnik Milan Bandić ponovno izigrao građane i zanemario javni interes.
"Masovni prosvjedi, blokade, građanska neposlušnost i deseci tisuća potpisa građana prije nekoliko godina nisu bili dovoljni gradonačelniku Bandiću da odustane od devastacije Cvjetnog trga", ističu udruge u priopćenju, dajući potporu inicijativama koje se bore za neometano korištenje javnog prostora.
"Gradonačelnik je prekršio još jedno u nizu obećanja građanima, kada je prije dvije godine izjavio da se neće postavljati ugostiteljski objekti ispred najduže javne klupe u centru grada, te je još jednom pokazao da su mu želje sumnjivih tajkuna neusporedivo važnije od želja građana", ocjenjuju u Pravu na grad i Zelenoj akciji.
Riječ je, zaključuju, o bezobzirnoj komercijalizaciji javnog prostora u Zagrebu. Zbog poteza gradske uprave gradu prijeti socijalna segregacija jer će gradske blagodati biti dostupne samo onima koji su za njih spremni i platiti, ističu te udruge.