Radnici i vatrogasci nastavljaju sanirati brojna oštećenja nakon što su dva snažna potresa magnituda 5.5 i 5.0 po Richteru zatresla šire zagrebačko područje u nedjelju 22. ožujka.
Vatrogasci u zagrebačkim ulicama uklajanju oštećene dimnjake s krovova, a posebna pozornost daje se i katedrali koja je teško stradala. Naime, u nedjelju u zoru prilikom prvog najjačeg udara potresa srušio se dio južnog tornja zajedno sa pozlaćenog križom. Nekoliko dana nije se ni znalo gdje su završili ostaci križa, ali je poslije otkriveno da je najveći dio zapeo između krovova.
Posljednjih dana katedrala su okupirali brojni statičari i ahhitekti koji pokušavaju utvrditi u kakvom je stanju simbol Zagreba i koji će biti naredni potezi u obnovi. Jutarnji list je već objavio da je prema nekim neslužbenim informacija situacija s južnim tornjem poprilično loša i da je vrlo lako moguće da će se zbog oštećenja morati ukloniti dio građevine.
Stručnjaci su se, kako doznajemo, ipak uspjeli popeti do mjesta gdje je bilo najlakše procijeniti štetu i prema prvim procjenama oštećenja su i na sjevernom tornju. Prva opažanja su pokazala da je došlo do pomicanja od gotovo pet centimetara. Zbog svega toga stručnjaci upozoravaju da treba izbjegavati mjesta oko katedrale. Znatno su oštećeni i vitraji te ih sada treba ukloniti da se oštećenja ne bi povećala.
Radovi na obnovi katedrale traju 29 godina i da nije bilo potresa, za nešto više od godinu dana sve bi bilo završeno. Katedrala je stradala i u razornom potresu 1880. godine kada je imala samo jedan, južni toranj. Nakon toga uslijedila je njezina obnova u neogotičkom stilu za koju je bio zadužen arhitekt Hermann Bollé. U toj je obnovi katedrala dobila i sjeverni toranj.