Prije skoro dva mjeseca valovi potresa pokrenuli su tsunami na petom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Uslijed podrhtavanja srušila se crna stalaža koja je u svom padu gurnula onu ispred sebe, pa je ona u svom padu gurnula stalažu ispred sebe. U tom domino efektu, knjige su izbačene s polica. Neke su se uspjele zadržati na svojim mjestima, no većina je završila na podu.
Autori velikih književnih djela svjetske književnosti padali su jedni na druge, tvoreći velike hrpe različitih boja, žanrova i jezika. S njima su na nekim mjestima pale i ploče sa stropa, a kada se slegnula prašina u knjižnici je ostao kaos za čiju će sanaciju biti potrebno više od 100.000 kuna.
Razbacano sve
Danas je stanje na petom katu jednako kao i tog nedjeljnog jutra, i upravo zato je gotovo pa nemoguće dobiti knjigu iz te zbirke. Razbacane knjige i popucani stropovi otežavaju pronalazak knjiga i na četvrtom katu, a niži katovi relativno su dobro prošli u potresu. Ipak, kada uđete u prizemlje knjižnice, ne biste nikada pomislili da se tu prije gotovo dva mjeseca dogodila katastrofa. Sve izgleda jednako kao i prije.
Prostor je žarko osvijetljen, knjige su na mjestu i knjižničarke marljivo obrađuju zahtjeve za posudbom. Jedino nedostaju studenti i profesori koji se zbog situacije s koronavirusom ne smiju zadržavati u prostoru fakulteta, pa tako ni knjižnice. No, kratka vožnja dizalom i šetnja po gornjim katovima otkriva pravu štetu koju je iza sebe ostavio potres.
Voditeljica knjižnice Višnja Novosel bila je jedna od prvih koja je odmah dan nakon potresa išla provjeriti ranjene odjele.
- Tko god da voli knjige, zasigurno mu ne bi bilo ugodno vidjeti urušene police i razbacane knjige, no mislim da je nama predmetnim knjižničarima u tom slučaju još gore. Kod nas je svatko zadužen za svoj odsjek i svatko od nas poznaje knjige na tim policama jer smo većinu sami i tamo stavili. One su nam kao djeca i onda vidiš kako se sve urušilo - kaže Novosel.
Već peti dan nakon potresa knjižničari su se vratili, prvenstveno zbog toga da šalju studentima skenirane materijale gradiva. U tim prvim danima su čak nosili i zaštitne kacige kad su morali ići na više katove, no činili su sve kako bi studenti i profesori dobili materijale potrebne za rad. Ponekad je to čak i uključivalo zavlačenje među porušene police ili pak kopanje po gomilama knjiga.
- Koliko to god čudno zvučalo, dobra je stvar da je potres udario u nedjelju ujutro. Naime, prije ove situacije s koronavirusom dnevno je u našu knjižnicu dolazilo između 2000 i 3000 ljudi, tako da bi posljedice bile puno gore da je potres bio tijekom normalnog radnog dana - kaže Novosel.
Paralelno s poslom, rade i na pospremanju odjela. Uz pomoć tehničke službe i čistačica prvo su posložili prizemlje i prvi kat, a do kraja ovog tjedna planiraju završiti i s drugim. Onda pak kreću s višim katovima gdje je i puno više posla. Na sreću, nema velike štete po pitanju knjižne građe. Velika većina knjiga nije stradala, a manji će dio trebati ponovno uvesti ili pak ravnati. Najveći trošak sanacije otići će na popravljanje stropa na četvrtom i petom katu, kao i na zamjenu računala koji su oštećeni u potresu.
Najveći problem kod obnove odjela jest sama priprema. Naime, prije nego što se police mogu raščistiti, prvo knjižničari slažu sve knjige u zasebne hrpe po signaturi. Pritom treba reći kako je knjižnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu druga najveća u Hrvatskoj s više od 600.000 komada knjižne građe. Naime, cijeli opus knjižnice prošle je godine procijenjen na nevjerojatnih 400 milijuna kuna.
Puno posla
Kada se knjige uklone i poslože, majstori vraćaju stalaže na mjesto. Da se ne radi o lakom poslu, najbolje govori činjenica da je potrebno šest muškaraca da osove praznu stalažu. I tek kada je sve opet na svom mjestu, knjižničari vraćaju knjige na police.
- Ima tu jako puno posla i ako ova situacija s koronavirusom i dalje potraje onda ćemo tek do kraja rujna vratiti sve knjige na police. No, javilo nam se jako puno ljudi za pomoć, pa vjerujem da ćemo biti spremni za početak sljedeće akademske godine - kaže Novosel.