ZAGREB - Na mjestu gdje je nekada bilo jezero, sada je crna jama. Iz nje izviru staklene boce i kante pune motornih ulja. U zraku se osjeća smrad sasušenih otpadnih ulja koja se otapaju pod suncem. Odavno se na tome mjestu ne čuje pjesma crvendaća jer zagađeno područje ptice izbjegavaju, ali i druge životinje koje su nekad tamo obitavale. One ptice koje katkad ondje zalutaju, uginu od zagađenja. U jezerima ne žive ni ribe ni vodozemci. Čistu i bistru površinu jezera sada su zamijenila masna ulja, a pitoreskni proplanci uništeni su glomaznim otpadom.
Dobro došli na jezera na Savici, ekološku bombu koja je od Trga bana Josipa Jelačića udaljena samo pet kilometara, a od vodocrpilišta Petruševec, koje je izvor pitke vode za cijeli istočni dio Zagreba, oko 500 metara!
Na ornitološki zaštićenom području Savica obitava više od 150 zaštićenih sisavaca, gmazova, ptica i vodozemaca. Nažalost, na tri zagađena jezera, od ukupno 12, mnoge takve vrste nećete vidjeti, kao što nećete vidjeti ni pokretanje projekta koji bi toj prirodnoj oazi vratio nekadašnji sjaj. Mazut, otpadna ulja, teški metali, živa, kadmij, krom, bakar i arsen sada su jedini “ukras” ta jezera.
- Ovo je nekada bio raj na zemlji, a sad je toliko zagađen da je samo pitanje dana kad će mazut prodrijeti u podzemne vode. Ako se to dogodi, cijeli Zagreb ostat će bez pitke vode. Vrijeme je da se nešto napravi, da ne bude prekasno - istaknuo je Safet Bešlagić, član Ribolovnog doma.
Zagađenje je počelo 70-ih godina prošlog stoljeća, kad su se toplana i druge velike tvrtke rješavale otpada bacajući ga u jezera. Projekt sanacije koji je Grad pokrenuo prije dvije godine, vrijedan 20 milijuna eura, ostao je samo mrtvo slovo na papiru. Došla je kriza i odustalo se od toga. Osim novca, odustalo se i zbog još jednog razloga.
- U Gradu uvijek nađu neki razlog kako se ne bi bavili tim problemom. Kada su u Gradu radili istraživanje, pronašli su ručnu bombu i odustali od sanacije. Onečišćenje na Savici je već 20 godina zagrebačka katastrofa - rekao je Dragan Radović, ornitolog koji je u subotu s kolegama prstenovao ptice selice kako bi pratili njihov razvoj.
Grad je prepoznao problem, ali nema ni vremena ni novca.
- Znamo da je to velik problem koji treba što prije riješiti, ali, nažalost, nedostaje nam financijskih sredstava - izjavio je Željko Horvat, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje.
Osim ekološke bombe, jezera su posljednjih godina građanima služila i kao odlagalište otpada. Kad se Bundek otvorio, na jezerima su se mogle naći igle, boce i drugi otpad koji su ostavljali ljudi koji su se na jezerima zabavljali u noćnim satima.
- Umjesto odlaganja otpada na Jakuševcu, neki građani imaju naviku odbaciti svoj glomazni otpad uz obalu jezera. Nabavili smo rampe koje će se zaključavati svaki dan u 18 sati, tako da se bezobzirnim građanima spriječi ulazak na jezera - objasnio je Mario Pisk, dopredsjednik Ribolovnog doma.
Članovi Ribolovnog doma trude se jezera držati što čišćim pa svakih nekoliko mjeseci organiziraju radne akcije čišćenja jezera od otpada, a u vrijeme poribljavanja o svom trošku, zajedno s Veterinarskim fakultetom, izvode ispitivanje vode koja je na ribolovnom području zdrava za ribe.