Velike količine snijega koje su pale ove zime i obilna kiša koja neumorno pada posljednjih nekoliko dana aktivirale su brojna klizišta diljem Zagreba.
Ured za upravljanje u hitnim situacijama danas je od ranog jutra ponovno obilazio teren reagirajući na dojave građana, među kojima je bilo i lažnih, poput one na Kozarčevu vijencu.
FOTO: IZVANREDNE MJERE ZBOG POPLAVA U SISKU Autobusi spremni za evakuaciju stanovnika!
- Podsjećamo da je ovo bila zima s izrazito puno oborina, visokim i dugotrajnim snijegom i obilnim kišama. Prema podacima kojima raspolažemo od početka studenog 2012. pa do kraja ožujka 2013., ukupna količina oborina bila je oko 500 litara po metru kvadratnom - poručili su iz Ureda za upravljanje hitnim situacijama.
U Zagrebu se aktiviralo najmanje 15 novih klizišta. Među najkritičnijim lokacijama danas je bio Črnomerec 111, gdje se aktiviralo veliko klizište oko privatne kuće, a na teren su izašle sve raspoložive ekipe. Na kuću je otklizala velika količina zemlje i došlo je do puknuća zida. Na lokaciji Šestinski dol 34 pozvane su Hrvatske šume i Zrinjevac da uklone stabla koja su se nagnula, a na lokaciji Bračun 36 odronilo se kamenje uz obiteljsku kuću. Na Aleji Bologne od križanja s Alejom Seljačke bune do čvora Jarek zbog radova na sanaciji klizišta vozilo se dvosmjerno istočnim kolnikom.
Oko 9 ujutro u Sesvetama, u naselju Prekvršje, Kralji 35, također je došlo do klizanja tla u blizini dviju kuća. Odlomila se velika klizna ploha, koja je nakon pada od jednog metra završila u dvorištu obiteljske kuće i podigla asfalt, uništila cestu i pomaknula ogradu.
Hrvatske šume sanirale su i neka klizišta koja su se pokrenula za vikend tako da su se danas uklanjala stabla s Dubravkina puta s klizišta koje je odnijelo dva metra asfalta. Zbog parkiranih automobila sanacija se nije mogla dovršiti pa su neka stabla ostala nagnuta.
Ranko Šuvar/CROPIX
- Sva kritična područja označili smo trakama. Čim se automobili maknu, nastavljamo s uklanjanjem stabala. Osim na Dubravkinu putu, intervenirali smo i u Graberju, gdje smo uz pomoć policije zatvorili pristupnu cestu i posjekli stabla koja su ugrožavala tri kuće. Također, rušenje stabala bilo je potrebno i u Šestinskom dolu, gdje na sreću nisu ugrožavala ljude, te u parku Maksimir, gdje su intervencije svakodnevne - rekla je Helena Jakobović, zadužena za odnose s javnošću u Hrvatskim šumama.
Klizišta koja su se aktivirala preko vikenda i dalje ne miruju pa smo posjetili i stanare Radićeva šetališta koji su zbog stabala koja su im prijetila iznad kuća privremeno bili i evakuirani.
Ranko Šuvar/CROPIX
- Zemlja se počela pomicati u petak oko 16 sati, a već u 18 propala je 60 centimetara. I dalje se pomalo pomiče. Kuća za sada nije oštećena, a najveća je prijetnja bio veliki stari hrast koji su posjekli djelatnici Hrvatskih šuma. Zbog sigurnosti su nas evakuirali pa je 11 stanara privremeno otišlo kod rodbine. Susjed i ja smo ipak ostali, nije nas strah - prepričava Zaim Jajić.
Prema kartama Hrvatskog geološkog instituta iz 2011. godine, u Zagrebu postoje čak 754 registrirana klizišta, a najkritičnije je u Podsljemenskoj zoni.
- Ta brojka ustvari ne znači puno. Ona se svakim danom mijenja. I sada nakon ovih obilnih kiša sigurno se aktiviralo mnogo novih klizišta. To ovisi o sastavu samog tla, nagibu i velikoj količini oborina, odnosno snijega koji je prvotno zasitio zemlju vodom. Mi živimo na mladom planetu i reljef se još uvijek formira - govori Željko Miklin, inženjer geologije s Hrvatskog geološkog instituta. Kako kaže, većina dobrih parcela u Podsljemenskoj zoni je zauzeta, a građani sada kupuju jeftine, ali nesigurne parcele na klizištima i onda sagrade kuće s lošim temeljima.
- Pri gradnji na klizištu potrebno je napraviti geomehanička i geotermalna mjerenja i prema tome izraditi projekt. Temelje je potrebno ugraditi ispod kliznog sloja zemlje u stabilnu stijenu - savjetuje Miklin.
Natapanjem terena zemlja postaje žitka, odnosno tekuća i dolazi do klizanja ili odrona zemlje. Sanacija klizišta je opsežan građevinski proces koji iziskuje poseban projekt, a poduzimaju se različite mjere, od promjene geometrije padine, drenaže oborinskih i podzemnih voda, učvršćivanja padine, gradnje potpornih zidova, do sadnje posebnih vrsta raslinja dubokog korijenja - poručuju iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama.