Gradonačelnik Milan Bandić odlučio je ovih dana da će Grad Zagreb iskoristiti pravo prvokupa skulpture "Anđeo s kupole" kipara Ivana Meštrovića. Otkupit će je od umjetnikova unuka Stjepana Gabrijela Meštrovića po ponuđenoj cijeni od 500 tisuća kuna.
- Vlasnik Stjepan Gabrijel Meštrović iz SAD-a uputio je Gradu ponudu za prvokup skulpture autora Meštrovića "Anđeo s kupole", sadra, 211 x 97, 5 x 90 cm za cijenu od 500 tisuća kuna s pripadajućim autorskim pravom. Skulptura ima status preventivno zaštićenog kulturnog dobra od prosinca 2018. godine.
Gradski ured za kulturu predlaže da Grad iskoristi pravo prvokupa i da se o tome obavijesti ponuditelj, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo državne imovine. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode dostavio je mišljenje u kojem se ne protivi korištenju prava prvokupa te navodi da se Meštrovića smatra značajnim i svjetski priznatim hrvatskim kiparom, koji se ubraja u red najznačajnijih kipara 20. stoljeća - navodi se u zaključku gradonačelnika Bandića.
Afera Remorker
Pokušali smo jučer razgovarati s pročelnicom Gradskog ureda za kulturu Milanom Vuković Runjić, ali kazala nam je da je na bolovanju. U postupku prodaje, Meštrovićeva unuka Stjepana Gabrijela Meštrovića zastupa, kao i inače, Jasna Mrakovčić Grubić. Ona je, podsjetimo, bila suoptužena u postupku protiv bivšeg predsjednika HGK Nadana Vidoševića u aferi Remorker. Priznala je tada djelo te se nagodila, a USKOK ju je tada teretio da je, uz Vidoševića, iz HGK izvlačila novac lažirajući kupnju umjetničkih slika.
Pokušali smo doći do nje putem dostupnih brojeva, ali na njih nitko nije odgovarao, a ni Meštrovićev unuk nije nam odgovorio na mail. Meštrovićeva skulptura "Anđeo s kupole", inače, dosad je bila pohranjena u Gliptoteci, a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti također je Gradu Zagrebu dala načelnu suglasnost da se skulptura povjeri HAZU na trajno upravljanje, održavanje, čuvanje i izlaganje te da će biti smještena u prostore Gliptoteke.
Kustosica iz Gliptoteke HAZU Tihana Boban kazala nam je da je skulptura pohranjena u Gliptoteci od 1949. godine, kad su se mnoge Meštrovićeve umjetnine tamo spremile s ciljem da se spase iz derutnih i oštećenih prostora u kojima su se dotada nalazile.
- Gipsani modeli, točnije njih 262, u više su navrata od 1946. do 1949. dopremane u Gliptoteku i otad su ovdje pohranjene, iako su neke od njih u vlasništvu nasljednika Ivana Meštrovića - govori kustosica Boban. Skulptura "Anđeo s kupole", inače, dio je mauzoleja Obitelji Račić u Cavtatu. Radi se o grobnoj kapelici tragično preminule obitelji cavtatskog brodovlasnika Iva Račića. Na tom je projektu Meštrović zajedno sa suradnicima radio od 1920. do kraja 1922. godine.
Meštrović je u svom atelijeru na Lapadu kraj Dubrovnika izrađivao gipsane modele koji su služili tada kao predložak za kamenu i brončanu plastiku mauzoleja, a prema tim modelima su njegovi suradnici kipari i klesari klesali reljefe u kamenu.
Skulptura "Anđela s kupole" nalazi se na vrhu kupole.
Četiri nasljednika
Ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića u Splitu Sandra Grčić Budimir kaže da pozdravlja tu odluku Grada Zagreba o korištenju prava prvokupa.
- Pozdravljamo tu odluku jer je dobro da o djelu skrbi jedna od institucija - kaže ravnateljica Budimir. Taj muzej, naime, već neko vrijeme želi otkupiti gipsanu skulpturu "Rimska Pietà" čiji je vlasnik također američki profesor sociologije Stjepan Gabrijel Meštrović, jedan od četiri nasljednika slavnog kipara, a koji ju je, kako je pisao Večernji list, odlučio prodati za 2,3 milijuna kuna. Muzej je pokušao donacijama skupiti novac, ali prikupili su samo 80-ak tisuća kuna.
"Rimska Pietà" poznata je Meštrovićeva skulptura čiji su nacrti nastali početkom Drugog svjetskog rata kada se kipar našao u ustaškom zatvoru u Savskoj ulici. Prema umjetnikovoj želji, prema njegovu predlošku nikad nije izrađena skulptura u drugom materijalu. Stjepan Gabrijel Meštrović je, inače, američki profesor sociologije te sin Meštrovićeva sina Tvrtka.
Od 1989. godine radi kao profesor sociologije na Sveučilištu Texas A&M, a u javnosti je poznat i po tome što je bio stručni svjedok na haaškim suđenjima za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini te u američkim procesima koji su bili vođeni poradi mučenja zatvorenika u zatvoru Abu Ghraibu.