ZAGREB - Ovo će biti najbolji ekološki projekt u povijesti Zagreba. Točno tako gradske su vlasti prije 15 godina najavile gradnju Pročistača otpadnih voda na Žitnjaku. U međuvremenu njegova je cijena s osnovnih 180 milijuna eura narasla za dodatnih stotinu, a dijelove ugovora i radova istraživalo je prije dvije godine i Županijsko državno odvjetništvo.
U sjeni Pročistača, brojnih revizija ugovora, dodatnih troškova i silnih problema, ostala je i jedna cesta koja je zbog Pročistača 2003. ustvari i građena, a do dana današnjeg nikad nije dovršena.
Ideja je u početku bila jednostavna i dobro zamišljena. Čulinečka ulica, koja je poslužila prije svega za gradnju Pročistača, trebala je, naime, u svom nastavku ići sve do Radničke ceste i Domovinskog mosta. Trebala je imati četiri trake i bitno rasteretiti promet na istoku grada. Bilo je to prije gotovo 12 godina.
Do danas Čulinečka nije povezana s Radničkom; unatoč silnim milijunima koji su u njenu gradnju utrošeni, ona sada ne vodi nikud. Završava negdje u poljima nedaleko Struga i naselja na Žitnjaku.
Napušteni kraj Čulinečke ceste danas je već vidljivo propao
Divlja naselja
A tako će biti i u budućnosti. Nema, naime, planova da se ove ili sljedeće godine Čulinečka dovrši. Vjerojatno nema ni novca. Na nju su izgleda zaboravili baš svi, pa je njen završni krak obrasao u korov, a asfalt je na dijelovima ispucao. - Čulinečka se trebala graditi u tri etape, kaže nam Milan Draženović, predsjednik Gradske četvrti Donja Dubrava. Prve dvije su izgrađene prije svega zbog Pročistača otpadnih voda.
Nakon što se Pročistač izgradio, ulica je trebala biti spojena na Radničku cestu, a onda je projekt zapeo na imovinsko-pravnim odnosima.
Što se točno dogodilo?
Ukratko: nelegalna gradnja. Na taj su prostor, naime, polovicom devedesetih počeli pristizati ljudi, ponajviše iz bosanske Posavine, koji su bježali pred ratom. Mnogi od njih odlučili su na Žitnjaku trajno ostati pa su kupovali zemlju, i dobili dio dozvola za gradnju obiteljskih kuća. Mnogima su tako izdane lokacijske dozvole, a nekima čak i građevinske, iako nisu smjele. No, većina je svoje kuće tamo izgradila nelegalno.
Tako je nastao novi gordijski čvor i gradske vlasti su imale dva izbora. Ili će dio naselja srušiti i onuda provući unaprijed zamišljenu prometnicu, ili će se poludivlja naselja zaobići.
Život ispod dalekovoda
Izbor im je na kraju dodatno sužen Vladinim projektom legalizacije, kada je lani, krajem veljače, većini vlasnika na tom području odobrena legalizacija. U ulici Žitnjak, II. odvojak, primjerice, kuda bi Čulinečka trebala prolaziti, kuće su građene direktno ispod magistralnog dalekovoda Mičevec - Resnik, čije su žice pod naponom od 110 volti.
Na takvom području inače se zakonski ne smije graditi u pojasu od 30 metara oko dalekovoda jer je opasan za život. Ipak su gradili. I to do te mjere da su nekima divovski metalni stupovi ukopani u dvorišta, između roštilja i dječje ljuljačke.
Kad smo stanare pitali kako je to moguće, objašnjeno nam je da im je rečeno kako Dalekovod već 40 godina prolazi proces ukidanja, odnosno izmještanja, pa su tako i mogli kupovati zemlju. To što su žice i dalje pod naponom, nije njihov problem, rekli su.
Grad je zbog svega toga odlučio promijeniti njenu trasu, objašnjava nam Draženović, no ispostavilo se da bi i tom izmjenom cesta i dalje išla preko čitavog niza parcela čije vlasništvo nije riješeno. Ovaj put polja i livade.
A dok se to ne razriješi, s obzirom na višegodišnje sudske procese, završetak Čulinečke nije na vidiku. Dotad će izgrađeno, smatraju stručnjaci, propasti.
Predizborna kampanja
Deset godina kasnije slična stvar se ponovila nešto bliže centru. Riječ je o nikad izgrađenom POS-ovom naselju Podbrežje. Ono je prvi put najavljeno 2008. godine. U projektnu dokumentaciju naselja, priključke i pristupnu cestu uloženo je 90 milijuna kuna.
Nezavršena cesta u Novom Zagrebu prekrivena je zemljom i rastlinjem
Gradonačelnik Bandić u predizbornoj je kampanji naredne godine otvorio radove na pristupnoj cesti koja je trebala biti put modernim i jeftinim stanovima. No danas, pet godina kasnije, od čitavog je projekta ostala samo nedovršena pristupna cesta i okolne livade, zarasle u korov. Riječ je o cesti koja je trebala voditi naselje omeđeno budućom Vatikanskom, Horvatovom i Avenijom Većeslava Holjevca. S Avenije se ne vidi jer početak zatrpan zemljom, a kao ni kraj Čulinečke - ona ne vodi baš nikuda.
Kako neslužbeno doznajemo, problem je i u produžetku Vatikanske. Kako bi se produžila, treba proći kroz hrpu imovinsko-pravnih odnosa koji nisu riješeni još od Austro-Ugarske, a ponovno su problem divlji deponiji, ilegalna parkirališta i divlja naselja u kojima dio kuća nije ni spojen na kanalizaciju, iako priključci postoje.
Njihovi vlasnici jednostavno - nemaju novca.