Grad Zagreb povećao je alokaciju za financiranje vodoopskrbnih projekata iz Fonda solidarnosti s prvotno planiranih 9,2 milijuna kuna na čak 60 milijuna kuna, što znači da će se ipak moći financirati i obnova cijevi koje su počele učestalo pucati nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Potvrdili su nam to i u Gradu i u tvrtki Vodoopskrba i odvodnja. Riječ je o projektima koje je gradska komunalna tvrtka već odradila nakon potresa, no zbog činjenice da su trebali točno utvrditi da su oštećenja nastala baš zbog potresa, tvrde, čekalo se sve do početka veljače ove godine da bi se alokacija povećala za gotovo sedam puta.
Iz Vodoopskrbe i odvodnje kažu kako su detaljnim uvidom u sustav vodoopskrbe, čija je mreža veličine oko 3500 kilometara i sustav odvodnje (otprilike 2200 kilometara mreže), a koji se proteže na području od 800 četvornih kilometara, istraživanjima na terenu te rezultatima i preporukama koje su dobili od stručnjaka s Građevinskog fakulteta, a koji su prema provjerenim znanstvenim metodama analizirali sustave te u konačnici izradili elaborat na temu procjene štete, uvidjeli da su nastale određene štete na sustavima nakon zagrebačkog, a potom i petrinjskog potresa.
Detektiranje anomalija
- Zbog vrste sustava kojima upravljamo, instalacija pod zemljom na određenim lokacijama dubine veće od tri metra, bilo je potrebno određeno vrijeme kako bismo detektirali naknadno utvrđene anomalije. O tome smo obavijestili nadležno provedbeno tijelo te se uvidjela potreba za povećanjem alokacije sredstava po pozivu na dostavu projektne prijave za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama oštećenih u potresu na području Grada Zagreba - kažu u tvrtki.
Gotovo svi radovi, dodaju, već su odrađeni pa se i prijava odnosi na retroaktivno potraživanje sredstava. A financirat će se, između ostalog, sanacija magistralnog vodovoda i opreme, obnova zgrada koje koristi Vodoopskrba i odvodnja, čišćenje i snimanje kanala, izrada dokumentacije...
Iz Grada pak kažu da je iznos povećan sukladno odobrenju Ministarstva graditeljstva kako bi se omogućila bolja iskoristivost sredstava Fonda solidarnosti u ovom području.
Naime, do 7. veljače nije bio sklopljen nijedan ugovor za ovo područje, a sada u Gradu očekuju da će ih biti u vrijednosti od 60 milijuna kuna jer su radovi već izvršeni.
- Prihvatljiva su ulaganja u građevine za koje je izrađen nalaz od ovlaštenog inženjera građevinske ili druge odgovarajuće struke (projektanta) ili nalaz sudskog vještaka građevinske ili druge odgovarajuće struke da su oštećenja uzrokovana potresom - pojašnjavaju iz Grada.
Alokacija 2 milijarde kuna
Grad Zagreb je pomaknuo i rok za dostavu svih prijedloga za financiranje iz Fonda s 31. siječnja na 18. ožujka kako bi se što više novca iskoristilo, jer je rok za potrošiti sva sredstva fiksiran na 17. lipnja. Kao jedno od tijela nadležnih za provedbu projekata, Grad je prije godinu dana raspisao pozive za projekte obnove nakon potresa za javne zgrade u području obrazovanja, za škole i vrtiće, u području vodoopskrbe i odvodnje, te u području prometne infrastrukture i čišćenja grada nakon potresa. Ukupna alokacija veća je od 2 milijarde kuna, od toga je za obrazovanje namijenjeno gotovo 1,2 milijarde kuna, za promet gotovo 824 milijuna kuna te za vodoopskrbu sada 60 milijuna kuna.
Za obrazovanje su zaprimili 116 projekata u vrijednosti od 937,3 milijuna kuna, ugovorena su 42 projekta u vrijednosti od 520,4 milijuna kuna, od toga je iz Fonda ugovoreno projekata za 332 milijuna kuna, a 187,8 milijuna kuna iz drugih izvora. Isplaćeno je 63 milijuna kuna.
I tu Grad najbolje stoji.
No, kod projekata iz područja prometne infrastrukture, od predviđenih više od 800 milijuna kuna, ugovorena su samo dva projekta u vrijednosti od 56,8 milijuna kuna.
- U okviru navedenog poziva trenutačno su sklopljeni ugovor za sanaciju tramvajske infrastrukture oštećene u potresu u iznosu od 33,3 milijuna kuna i ugovor za prikupljanje, prijevoz i čišćenje građevnog i drugog otpada nakon potresa u iznosu od 23,6 milijuna kuna - kažu u Gradu.
Ovaj poziv je također nedavno mijenjan pa je dodano da se na njega mogu javiti i državne institucije. U Gradu nam nisu odgovorili zašto su mijenjali poziv u tom segmentu i znači li to da Grad nema dovoljno svojih projekata pa će se sada moći javiti i državna tijela za obnovu nekih zgrada u vlasništvu države.
- Činjenica da su poziv objavila nadležna državna tijela ili jedinice lokalne i područne samouprave ne isključuje mogućnost prijave državnih tijela na pozive lokalnih jedinica, kao niti mogućnost prijave lokalnih jedinica na pozive nadležnih državnih tijela - kažu u Gradu.