StoryEditor
VAŽNA STAVKA

Horvat i Benčić složni oko Zakona o obnovi Zagreba: ‘Formirat će se Fond kao ključno tijelo‘

Horvat je pozvao sve oporbene zastupnike na konstruktivnu raspravu oko Zakona
 Bruno Konjevic/Cropix

Četiri mjeseca nakon potresa Vlada je izglasala i u Sabor na prvo čitanje uputila Zakon o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. U Dvoboju TNT-a N1 televizije o predloženim rješenjima govorili su ministar graditeljstva Darko Horvat (HDZ) i saborska zastupnica Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok).

Horvat je komentirao situaciju s obilnom kišom koja je pogodila Zagreb.

- Ništa nije normalno što se dogodilo tijekom 2020., pa ni ovo što nas je zateklo u Zagrebu. 

Treba napraviti snimku stanja i vidjeti je li potres porušio ili oštetio sustav odvodnje, nisam očekivao da će kiša izazvati ovakve poplave u samom centru Zagreba. Stručne službe grada su na terenu, imat ćemo izvješće što se dogodilo - kazao je.

Benčić je kazala da osim prirodnih nepogoda koje su zatekle Zagreb, grad 20 godine zatiče nepogoda zvana Milan Bandić.

-  Vidi se da je on 20 godina ušminkavao grad na van izgleda dobro, a osnova svakog grada je dobra infrastruktura i to je u lošem stanju jer se nije ulagalo, radi se o krizi upravljanja gradom.

Jedna veća kiša uzrokuje da imamo ogromne štete u stanovima. Imamo lošu infrastrukturu, sve to građani skupo plaćaju 20 godina - kazala je.

'Namjera je pronaći izvore financiranja'

Na pitanje hoće li obilne kiše dodatno narušiti statiku već oštećenih zgrada, Horvat je kazao da neće.

- Krovovi i zgrade koje nisu sanirane, na njima će se dogoditi dodatne štete. No, nevezano za kišu, proces sanacije zgrada oštećenih potresom ćemo započeti u sklopu zakonskog okvira - kazao je.

Na sjednici Vlade utvrđeno je u kojim će se omjerima financirati obnova oštećenih zgrada. Horvat je kazao je li pravedno da svi građani Hrvatske, pa i porezni obveznici iz Gospića, solidarno snose troškove obnove u centru Zagreba u kojem je nekretnina skuplja.

- Naša je namjera pronaći izvore financiranja i osigurati da veliki dio sredstava ne bude samo iz državnog proračuna, već ćemo iz Fonda solidarnosti i višegodišnjeg financijskog okvira dobiti priliku da kroz nekoliko operativnih programa saniramo oštećenja. 

Velika su nastojanja premijera i kolege Zdravka Marića da se ta financijska omotnica što prije stavi na raspolaganje i akontacije koje stižu sljedeću tjedan.

Imamo informaciju da ćemo dobiti akontaciju od 89 milijuna eura, da već idućeg tjedna taj dio bude na raspolaganju Vladi iz Fonda solidarnosti - kazao je Horvat.

- Mi smo u kampanji tražili da Zakon bude kvalitetan i pravedan, pitanje pravednosti bi se trebalo integrirati. To nije jednostavno, no kompleksnost tog rješenja ne smije nas zaustaviti da osiguramo socijalnu pravednost - kazala je Benčić.

Dinamika obnove će morati imati prioritete

Na pitanje što je s vlasnicima koji su plaćali osiguranje na nekretnine, Horvat je kazao da se ne razgovara o cjelovitoj obnovi privatne imovine, već konstrukcijskoj obnovi. 

- Uvodimo kriterij participacije privatnih sredstava da bi stvorili sinergijski efekt. Nakon toga u cjelovitoj obnovi svi privatni vlasnici imat će obvezu taj dio urediti kako su sebi zamislili svojim novcem. 

U ovom zakonu postoji okvir, no nije razrađen, zato smo se odlučili za dva čitanja, imat ćemo od strane oporbe i drugih institucija još konkretnih prijedloga, siguran sam da će socijalna komponenta biti ugrađena u konstrukt zakona. Podzakonski akti bit će regulator kako će se obnova događati - kazao je Horvat.

Na pitanje kako će Vlada osigurati svoj udio, više od 50 milijardi u obnovi Zagreba, a šteta je procijenjena na 88 milijardi, ministar je kazao i da je Vlada osigurala 1,2 milijarde eura kroz različite izvore financiranja i kroz Svjetsku banku za obnovu i razvitak, te da je 1,2 milijarde je spremno za početak obnove.

- Siguran sam da ćemo kroz idućih mjeseci imati na raspolaganju viši kontingent sredstava, ono na čemu se zakon bazira, dinamika kojom će ići obnova morat će imati prioritete, oni će ovisiti o tome kojom dinamikom ćemo osigurati sredstva. 

Mi razgovaramo o 22 milijarde koje će nam na raspolaganju biti u sljedećem financijskom okviru, namjera je da se jedan dio te likvidnosti koristi za sanaciju potresom oštećenih zgrada.

U korespondenciji s Europskom komisijom, siguran sam da ćemo tijekom ove godine imati ozbiljniji iznos sredstva da ugovorimo projektiranje, nakon toga i stvarnog troškovnika, obećavati javnosti da će nešto biti u godinu ili dvije bilo bi neozbiljno, premijer je rekao da će obnova trajati i više od 10 godina. Stat ćemo uz bok hrvatskih građana - kazao je Horvat.

Zakon u Saboru u prvom čitanju

Benčić je postavljeno pitanje je li joj jasno kako će se prikupiti novac za obnovu.

- Ne smijemo penalizirati one koji su godinama plaćali osiguranje, taj dio koji će dobiti treba im se priznati kao udio sufinanciranja. 

Ako se uplaćuje u državni proračun ne piše da će to biti tako. Iz samog zakona nije jasno koliko će se izdvajati na godišnjoj razini već će ovisiti o financijskim prilikama, trebali bi odrediti minimume. 

Dio koji ide za decentralizirane funkcije grada, bit će usmjeren u Fond za obnovu, to nije dovoljno. 

Dobro bi bilo da kroz raspravu definiramo godišnje minimume i izvore. Smatramo da bi obnovu trebao voditi Zavod kako bi struka rukovodila obnovom. 

Fond ima smisla ako se namjeravaju prikupljati sredstva iz drugih izvora kao što je, primjerice, radio Dubrovnik, dio od prodaje pića je išao za obnovu, tada bi Fond imao smisla kao netko tko upravlja prikupljanjem financija i bio bi pri Zavodu kako bi postojala kontrola - kazala je Benčić.

Idući tjedan Zakon će biti u prvom čitanju u Saboru, a Horvat otkriva kada se najranije kreće s poslom. 

- Slažem se s Benčić u velikoj dozi, formirat će se Fond kao ključno operativno tijelo u provedbi obnove, povijesna jezgra ostaje u ingerenciji zagrebačkog zavoda, tu smo umrežili struku koja će odrediti prioritete za blokove Donjeg grada. 

Za one privatne vlasnike koji su godinama plaćali osiguranje ono će biti valorizirano, spriječit ćemo malverzacije gdje bi se moglo na neki način iz dva izvora financiranja koristiti 20 posto. 

Kada zakon u drugom čitanju bude izglasan, bit ćemo spremni za 8 dana na stol iznijeti prvi program mjera unutar kojeg će do konstrukcije stručnog savjeta svu ingerenciju imati ministarstvo. 

Objavom zakona u narodnim novinama građani će moći podnositi zahtjeve, mi ćemo odgovarati odlukama, a nakon projektiranja dobit ćemo volumen stvarnog troška i organizirati izvor financiranja. Zato smo išli u Fond, da izvori ne budu samo proračun i EU sredstva - kazao je Horvat.

Limitirat će se gornji iznos projektiranja

- Zavod koji je u zakonu nije zavod za obnovu, vez zavod za prostorno uređenje Zagreba. Skeptični smo jer je uključen velik broj institucija koje bi se morale koordinirati da sve ide brzo i efikasno. 

Znamo po iskustvu kada se nekoliko tijela različite razine mora koordinirati, imamo loš rezultat. Zato smo predvidjeli da se osnuje jedno tijelo u kojem će sve institucije biti zastupljene, no koje će biti jedinstveno - kazala je Benčić.

Horvat se ponovno složio s Benčić te pozvao sve oporbene zastupnike na konstruktivnu raspravu.

- Nadam se da ćemo dobiti ponuđene opcije koje ne vidimo. U konstrukciji zakona smo konzultirali struku, jedan dio primjedbi koje su bile visokog stupnja konsenzusa smo ugradili u zakon, ovo je jedan model s kojim idemo u raspravu, on će popravljati sukladno dobrim prijedlozima, svaka dobra kritika bit će sastavni dio prijedloga - kazao je ministar.

Benčić je ustvrdila da je potrebno dodatno specificirati da će oni koji su krenuli u obnovu imati pravo na naknadu sredstava kao da idu po zakonu jer neće godinama čekati da dođu na red. 

- Ako imaju račune i prihvatljive troškove, bit će im vraćeno u istom omjeru kao da su čekali da dođu na red u Zakonu u obnovi - kazala je.

- Napominjem, ako ulazimo u konstrukcijsku obnovu projektanti jasno moraju reći što i kako se obnavlja i završno izvješće nadzornog inženjera morat će biti vjerodostojan dokaz da je zgrada spremna, bez njega neće biti participacije državnog novca jer neće se raditi stvari za koje nema kontrole. 

Mi ćemo limitirati gornji iznos cijena projektiranja, materijala i radova da zauzdamo trošenje državnog novca - kazao je Horvat za N1.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. srpanj 2020 13:31