Rijetki je primjer sačuvane industrijske baštine u Zagrebu koji je našao novu svrhu. Nekadašnji je golemi kompleks kožare, koje su u novije doba postale muzej Gliptoteka HAZU.
U tijeku je obnova, predstoji još dosta posla u unutrašnjosti, ali je završeno uređenje pročelja. Raskošan je sad prizor ciglenih zidova koji se gleda kada se prolazi Medvedgradskom ulicom ili spusti Malom ulicom. Zgrada je bila u lošem stanju i još je stradala u potresu.
No, zavirimo u povijest.
Gradnja Tvornice koža Ignjata Šterna započela je 1864. godine i postupno se proširivala do najvećega industrijskog pogona u Zagrebu.
"Ignjat Štern stariji pripada drugoj generaciji židovske obitelji naseljene u Zagrebu od kraja 18. stoljeća, čiji će potomci u 19. i 20. stoljeću biti jedni od nositelja gospodarskog i industrijskog, ali i ukupnog društvenog razvoja grada", piše u radu Gliptoteka HAZU, autorica Ivane Mance Cipek i Ivane Haničar Buljan iz Institut za povijest umjetnosti.
Glavnu ulogu u osnutku i pokretanju proizvodnje imao je, pišu dalje, njegov sin Jakov Štern, koji će sa svojim sinovima Žigom, Ignjatom mlađim, Guidom i Leom nastaviti voditi tvornicu. "Kao što ističe Mira Kolar-Dimitrijević, nabava i prerada kože jedna je od djelatnosti kojom se bavi upravo židovski sloj stanovništva, pa se u svjetlu te tvrdnje može sagledati i poduzeće zagrebačke obitelji Štern. Potkraj 19. stoljeća ono je zapošljavalo 250 radnika te uz dva parna stroja proizvodilo oko sto tisuća komada sirovih koža, u vrijednosti većoj od milijun forinti godišnje", dodaju.
Na stranici Gliptoteka.hazu stoji podatak kako je požar 1926. uništio veći dio pogona, te 1938. kožara prestaje s radom. Osnivač Gipsoteke, kako se prvo zvala, povjesničar umjetnosti Antun Bauer inicira njezino preseljenje 1940. godine u nekadašnji industrijski objekt kožare.
Izgrađen u relativno kratkom vremenu, uglavnom prema projektima Martina Pilara i Janka Holjca, ali i drugih projektanata i graditelja, sklop zgrada nove tvornice, istražili su stručnjaci Instituta za povijest umjetnosti, smatra se oglednim primjerom paleoindustrijske arhitekture te je kao takav i zaštićen kao kulturno dobro.
"Tijekom Drugoga svjetskog rata u većem dijelu kompleksa bila su različita skladišta, a od 1950. Gliptoteka je dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te se profilira kao muzej skulpture u kojem se može sagledati kiparsko stvaralaštvo od antike do danas. Uz postojeći muzejski kompleks, 2000. godine izveden je i Park skulpture", pišu.
Gliptoteka raspolaže prostorom većim od 14.000 m² te čuva i (kad nije u obnovi) izlaže najveću zbirku skulptura u Hrvatskoj, kako sadrenih odljeva, tako i originalnih djela hrvatskoga kiparstva XIX. i XX. stoljeća.
Radove na obnovi i uređenju izvodi tvrtka MDK građevinar, dok je projektant studio PROARH mateković, te investitor HAZU. Investicija je ukupno visoka 37, 6 milijuna eura, od toga 25,8 milijuna iz Fonda solidarnosti EU. Radovi još nisu gotovi, kao što je spomenuto, sada se vide obnovljena pročelja zgrada, na nekima nema više skele.
Komentari
0