Lasersko uklanjanje dlačica s bikini zone - 130 eura. Natkoljenice - 160. Brada - samo 50.
Ovo su samo neke od cijena iznimno popularnog laserskog uklanjanja dlačica u zagrebačkim salonima koje je od početka ove godine u sklopu ciljanih nadzora pohodila sanitarna inspekcija, i to očito s razlogom.
Zahvati koji uključuju laser i IPL uređaje, naime, iznimno su traženi i prilično lukrativni za brojne vlasnike domaćih salona za uljepšavanje, no rezultati nadzora inspekcije ukazuju da treba biti dosta pažljiv prilikom odabira salona u kojemu će se potrošač odlučiti na zahvat jer mnogi od njih, nažalost, ne posjeduju dozvole ni odobrenja za rad uređaja.
Konkretno, u prvih šest mjeseci ove godine tijekom kojih su sanitarci nadzirali primjenu lasera, IPL uređaja i solarija u salonima, u čak 17 posto salona otkriveno je da objekti za korištenje uređaja nisu imali potrebne dozvole ni odobrenja.
Ni dozvole ni mjerenja
"Od ukupnog broja nadzora provedenih u objektima u kojima se obavlja djelatnost pružanja usluga njege i uljepšavanja tijela, u 17 posto objekata utvrđeno je kršenje odredbi propisa o neionizirajućem zračenju, što znači da za uređaje koji su se koristili prilikom obavljanja kozmetičkih tretmana i pružanja usluga solarija nije ishođena dozvola za uporabu izdana od Ministarstva zdravstva ili za njih nisu provedena periodička mjerenja razina neionizirajućeg zračenja, temeljem čega su donijete mjere zabrane uporabe uređaja dok se ne provedu periodička mjerenja i ishodi dozvola, uz njihovo pečaćenje", potvrdili su Jutarnjem listu.
Riječ je o 19 salona, od nadziranih 112 diljem zemlje, protiv kojih su pokrenuti prekršajni postupci te izdani prekršajni nalozi, i to s predviđenim novčanim kaznama u najmanjem iznosu od 19.908,42 eura za pravnu i 3981,68 eura za odgovornu osobu i fizičku osobu - obrtnika, no koliko je točno dosad naplaćeno salonima nismo doznali.
Preko trećine u problemu
Osim u salonima, inspekcija je bila aktivna i na gastroodjelima trgovačkih lanaca, u kojima su ispitivali provođenje pravila opće higijene te provedbu sustava samokontrole.
Od ukupno 72 nadzora, pojašnjavaju nam, nesukladnosti u poslovanju s hranom utvrđene su kod njih 27, odnosno 37,5 posto, a nedostaci su se uglavnom odnosili na higijenu i sanitarno-tehničke uvjete, provedbu HACCP sustava, provedbu planova uzorkovanja, pa čak i činjenicu da djelatnici nisu imali položen tečaj zdravstvenog odgoja i slično, kažu iz inspekcije.
Sanitarci su pored gastroodjela nadzirali i popularne platforme za dostavu hrane, u sklopu čega su odradili 50 nadzora.
Ciljevi su, poručuju, bili kontrola higijenskih uvjeta dostave hrane te laboratorijsko ispitivanje dostavljenih jela u svrhu utvrđivanja sukladnosti s mikrobiološkim kriterijima za hranu.
Brojni higijenski nedostaci
"Od ukupno provedenih 50 nadzora nesukladnosti su utvrđene u 32 posto nadzora dostave hrane koji su se uglavnom odnosili na nedostatke u pogledu higijene torbi za dostavu hrane, uključujući procedure pranja, čišćenja i dezinfekcije istih, dostavljači nisu imali položen tečaj higijenskog minimuma ili subjekt nije bio evidentiran u Registar subjekata u poslovanju s hranom iz nadležnosti sanitarne inspekcije", porazni su rezultati prema kojima nesukladnosti postoje u čak trećini nadziranih slučajeva, baš kao i kod gastroodjela.
Inspekcija je dalje potvrdila da je kod ukupno 50 uzorkovanih jela utvrđeno da su svi ispitani uzorci bili zdravstveno ispravni, dok je 14 jela, odnosno 28 posto uzoraka, ocijenjeno nesukladnima prema Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu.
"To znači da rezultati analiza upućuju na higijenske nedostatke u pripremi hrane u ugostiteljskom objektu. Za nedostatke su izrečene novčane kazne sukladno Zakonu o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu", kazali su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....