Svake godine isto pitanje - što s prirodnim božićnim drvcem nakon što završe blagdani?
Za one posađene u tegle zasigurno već postoji ideja o mjestu u parku koje će zauzeti, dok su rezana stabla samo jednokratni ukras koji najčešće već 6. siječnja leti iz kuće. Ljubav najčešće pukne jednom kad se prostorijama, umjesto karakterističnog mirisa, počnu širiti iglice koje otpadaju sa sve suših grana. Životni put jednog božićnog drvca ipak tu ne staje - četiri najveća hrvatska grada imaju jasan plan što s njima.
Zagrebački prirodni borovi putovanje nastavljaju u vozilima Holdingove podružnice Zrinjevac.
- Poslije 6. siječnja sa zelenih površina počinju se prikupljati borovi i dopremati u kompostane Jakuševec i Markuševec, a sakupi se oko 100 tisuća božićnih drvaca - objašnjavaju.
Dio njih se koristi kao biogorivo, a dio se pretvara u kompost pomoću drobilica koje se nalaze u kompostanama gdje se i inače svakodnevno koriste za usitnjavanje svih vrsta biorazgradivog otpada.
- Tako se od borova dobiva oko 150 kubičnih metara komposta koji se koristi u redovnom održavanju zelenih površina grada Zagreba, a prodaje se i građanima - dodaju iz Zrinjevca.
Građane pozivaju da nakon blagdana odlože borove na hrpice na zelene površine uz kvartovske prometnice kako bi ih radnici Zrinjevca lakše uočili i što prije pokupili i odvezli.
I Osijek je spreman za zadatak koji ga očekuje.
Društvo za komunalno gospodarstvo Unikom u sljedećih će mjesec dana odvoziti borove u njihove kompostane. Građani su već informirani o lokacijama na kojima mogu ostaviti svoja suha stabla, a kako se one ponavljaju iz godine u godinu, vjeruju da neće biti nikakvih problema. Riječ je, naime, o prometnim lokacijama u blizini okretišta, trgovačkih centara Ili parkirališta, a stanari višestambenih zgrada mogu se dogovoriti da u blizini svoje zgrade na jednoj hrpi ostave sve borove po koje će zatim doći Unikom.
- Iskustvo nam je pokazalo da se ne odlučuju svi građani svoje borove baciti upravo 6. siječnja pa ćemo cijeli siječanj svakodnevno obilaziti grad i skupljati stabla koja pronađemo - kaže voditeljica komunikacija Tatjana Elez.
- Mi odvozimo borove jer su oni kvalitetan biomaterijal koji miješamo s ostalim biootpadom koji nastaje u kućanstvu ili održavanjem zelenih površina. Četvrtina biootpada se pretvara u kompost koji koristimo u održavanju parkova. Postoji veliki interes građana za njega, ali ga trenutačno ne proizvedemo dovoljno da bismo ga mogli prodavati. Nadamo se da će se u sljedećim godinama to promijeniti - objašnjava Elez.
Taj dobiveni kompost je, dodaje, savršen za cvjetnjake, voćnjake i vrtove jer je dobra prirodna zamjena za umjetno gnojivo.
- Količina biootpada koji se odvoji i završi u kompostanama je svake godine sve veća. Prošle se godine radilo o osam tisuća tona pa će i količina dobivenog komposta s vremenom biti veća - navodi Elez.
Cilj je osječkog Unikoma reciklirati pola prikupljenog otpada, a prošlogodišnji rezultati kažu da su mu već sad vrlo blizu - od ukupno 30 tisuća tona komunalnog otpada, 14 tisuća tona moglo se reciklirati.
Splitska Čistoća od petka počinje s prikupljanjem borova pa su građane pozvali da ih ne ubacuju u kontejnere, nego ostave pokraj njih tako da ne ometaju promet automobila na cestama ili prolaz građanima.
- Nakon što ih pokupimo, borovi se odvoze tvrtki koja je zadužena za njihovo zbrinjavanje gdje se koriste za potrebe postrojenja kao biomasa za dobivanje energije - objašnjava Andrija Čaljkušić, direktor Operativne službe splitske Čistoće.
Riječani svoje borove mogu sami dovesti u reciklažna dvorišta Mihačeva draga, Pehlin i Jože Vlahovića ili slijediti raspored koji je riječko Komunalno društvo Čistoća objavilo na svojim stranicama.
- Organizirani odvoz drvaca obavljat će se prema terminima koji se nalaze po mjesnim odborima Grada Rijeke, a prikupljanje će se odvijati svaki dan, osim nedjeljom - objasnili su i pozvali građane da se pridržavaju naznačenih termina, da drvca ne odbacuju u okoliš, ne odlažu u spremnike za preostali miješani komunalni otpad ni u spremnike za odvojene vrijedne vrste otpada, kao ni na mjesta koja nisu predviđena za tu namjenu.