IZLOŽBA U ILICI

Jeste li već primjetili ova remek-djela po fasadama u centru? Imate još samo 48 sati da ih pogledate

Teme kojima se autori izloženih radova bave su, napominje kustos i autor, općeljudske i relevantnije su nego ikad
Rad Vlaste Delimar u sklopu Projekta Ilica
 Juraj Vuglač

- Zagreb je u svjetskim razmjerima mali grad, ali je svjetski centar eksperimentalne i avangardne umjetnosti. Autori koje smo predstavili u uličnoj Galeriji Ilica vrhunski su svjetski umjetnici i svjedoče 60 godina dugoj avangardnoj i konceptualnoj umjetničkoj tradiciji javnog prostora u Zagrebu. A ovu smo izložbu organizirali u javnom prostoru, na ulici, u Ilici. Ime izložbe je Društveni procesi i ne bi bila moguća bez sudjelovanja građana koji su svojim suradnjom i reakcijama zajedno s umjetnicima stvarali umjetničko djelo kojem je svrha dodirnuti bolne točke društva i grada te u javnom prostoru potaknuti raspravu o važnim društvenim temama kao što je, na primjer, zapuštenost grada i građanska svijest - kaže Aleksandar Battista Ilić, kustos i autor izložbe Galerije Ilica Društveni procesi, koja čini dio Projekta Ilica kojeg je, 2016. godine pokrenuo zajedno s Ivanom Nikolić Popović, umjetnicom i voditeljicom mnogih društveno angažiranih i kulturno-umjetničkih projekata.

Teme kojima se autori izloženih radova bave su, napominje Ilić, općeljudske i relevantnije su nego ikad. Ljudska prava, nasilje nad ženama, tjelesna autonomija, pravo govora, sloboda izražavanja, zdravstvena i klimatska kriza svakodnevno pronalaze svoje mjesto u javnom diskursu.

Umjetničke geste su često ili radikalni mir ili radikalna provokacija, pomoću kojih se promiče svijest o potrebi da i građani postanu akteri, a ne samo pasivni promatrači društvenih procesa. Institucije i zakoni su tu samo da služe građanima, ali glavni subjekti su građani – kaže Battista Ilić te nastavlja:

Umjetnici mogu upirati u razne rane društva jer nisu interesna skupina i jedini fokus su im njihovi vizija, svijest i stav. Umjetnost je reflektirala, ali i stvarala društvo od davnih vremena, povijest naše civilizacije je ispričala upravo umjetnost. Umjetnost je kod putem kojeg se iščitava istina o društvu – objašnjava Ilić čiju su akcionističku i konceptualnu umjetničku gestu postavljanja crvenih križeva na šest zgrada nakon potresa s ciljem poziva u pomoć gradu stanovnici Grada prepoznali i pozdravili.

Nešto im je neobično, nešto možda šokantno ili provokativno, ali građani su kroz godine naučili jezik suvremene umjetnosti i počeli reagirati i sudjelovati u mijenjanju društvene klime kroz umjetnost – dodaje Battista Ilić te nas upoznaje s nekoliko važnih umjetničkih radova i autora od ukupno 16 izloženih umjetnika koji čine stupove Galerije Ilica.

image
Vlasta Delimar
Jasmin Krpan

Vlasta Delimar,Vizualni orgazam, 1981., Ilica 25

Vlasta Delimar jedna je od pionirki u borbi za položaj žena te prava žena na vlastito tijelo i seksualnost kroz umjetnost, primarno kroz body art. Cijeli opus ove umjetnice temelji se na njenom radu s vlastitim tijelom. U Galeriji Ilica izložena je serija portreta koji prikazuju ekspresije lica same umjetnice.

Njeno tijelo i, kod ovog rada, lice su glavni motivi. Taj je rad dio kanona i jedan od njenih krunskih radova koji su ušli u svjetsku povijest umjetnosti. Kroz njega, ali i neke druge radove, poručuje da žena ima pravo biti seksualna i to do kraja života. Ta serija fotografija je istodobno njena samoekspresija i esej o društvu jer se pomoću njenih izraza lica u srazu s javnim prostorom reflektiraju mijene u društvu. Zato smo ih stavili u javni prostor i integrirali u DNK grada kako bi potaknuli nove rasprave o navedenim temama u zajednici. Njeno tijelo je lakmus papir društvenih promjena. Takve su rasprave izrazito relevantne jer sada svjedočimo talibanizaciji društva, i to ne samo u muslimanskom svijetu. Možemo promatrati valove neokonzervatizma u našoj civilizaciji. Zato postavljanjem ovakvog rada izražavamo jasan stav da smo kao civilizacija ostvarili određene dosege i usvojili neke vrijednosti koje ne smijemo izgubiti. Ta jednostavna i umjetnički decentna serija od 8 portreta nikoga ne vrijeđa, nije vulgarna niti agresivna. U njoj nema ništa skandalozno. Ona samo naglašava dostojanstvo života i šalje poruku da nije potrebno raditi bauk od normalnih ljudskih pojava i iskustava.

image
Boris Cvjetanović
Jasmin Krpan

Boris Cvjetanović, Radnici, 80-e, Ilica 8 i Ilica 37

Boris Cvjetanović poznati je umjetnički fotograf u čijem radu središnju ulogu imaju socijalne teme poput socijalnih prava, socijalno ugroženih grupa, života radnika, štrajkova. Izložena su tri njegova rada koja prikazuju radnike u formatu 6x6 m, i još dva manja.

Jedna od odabranih fotografija prikazuje radnicu u tekstilnoj industriji. Taj se rad bavi temom devastacije tekstilne industrije i generalno deindustrijalizacije zemlje, koja je danas vrlo aktualna. Upravo zato Cvjetanović je svjetski fotograf iako je uglavnom snimao u Zagrebu. Njegove teme nisu lokalne, već su univerzalne.

Portretima radnika pokazuje kako se u svakodnevnim, a ne samo u glamuroznim prizorima iz života, skriva ljepota. Njegove su teme izrazito plemenite jer svakom čovjeku daju dostojanstvo.

Odabir da fotografiju radnika postavimo da gleda prema Mesničkoj ulici nije bio slučajan. Mesnička ulica vodi do sjedišta Vlasti. Stoga prodoran pogled ranjivog radnika u smjeru Vlasti postaje moćna javna gesta koja probuđuje svijest o položaju radnika u Hrvatskoj.

image
Ivan Kožarić

Ivan Kožarić, Neobični projekt - Rezanje Sljemena, 1960., NAMA

Ivan Kožarić priznati je svjetski kipar koji je bio i član HAZU. Najpoznatiji je po Prizemljenom suncu iz Bogovićeve te skulpturi pjesnika Matoša na Strossmayerovom šetalištu, no u Ilici je predstavljen njegov manje poznati rad Rezanje Sljemena.

Modernost se je desila kada je skulptura sišla s pijedestala, a Kožarićev Matoš sjedi na klupi te je izliven u aluminiju, a ne u bronci. Osim toga, njegovo avangardno Prizemljeno sunce moderna je akcionistička intervencija. Građani svakodnevno prolaze kraj oba umjetnička rada i oni su neizostavni dio identiteta grada, utkani su u teksturu i svakodnevnost grada, no ovog puta izbor za izložbu nije pao na skulpturu već je postavljena jako uvećana fotografija- kolaž jedne od njegovih land art intervencija na fotografijama Zagreba. Rad smo pozicionirali na pročelje NAMA-e kako bi se našao na liniji između Prizemljenog sunca i Sljemena. Naglasak je na načinu na koji je Kožarić intervenirao na fotografiji Zagreba te kiparski oblikovao te, na nov i drugačiji način, prikazao Sljeme. Naime, ekosustav Zagreba je blisko povezan sa Sljemenom. Zagreb je nastao na vodama Sljemena. Ovaj nas rad podsjeća da iako živimo u gradu, i dalje smo povezani s prirodom.

image
Željko Jerman
Jasmin Krpan

Željko Jerman, Intimni zapis, 1978., Ilica 3

Avangardni fotograf Željko Jerman za života je eksperimentirao s raznim fotografskim tehnikama, kemikalijama direktno na foto papiru te crtežima i tekstom. Rekonstrukcija djela Intimni zapis, kojeg je na središnjem zagrebačkom Trgu bojom ispisivao na ogromnim, bijelim papirima na panou, privukla je pažnju mnogih građana zbog kontrasta između poruke i ambijenta u kojem je postavljena.

Ovaj suptilan i iskren rad je svojevrsna poezija. Poruka je poslana u samo dvije riječi. Izjava je tako jednostavna, a izaziva jak dojam. Umjetnik je tada odabrao veliki oglasni format kojim je grad u današnje doba preplavljen, a on na njemu napiše INTIMNI ZAPIS. Poruka geste je u paradoksu. INTIMNI ZAPIS je postavljen na mjesto gdje ga svatko može vidjeti.

image
Tom Gotovac
Jasmin Krpan

Tomislav Gotovac, akcija: Prošenje, 1980., Ilica 1

Kultni umjetnik i pionir svjetskog performansa Tomislav Gotovac cijeli je umjetnički život posvetio akcijama i putem njih oslikao portret grada te kroz medij vlastitog tijela sam postao poruka ljudske slobode i pomicanja društvenih granica. Tamo gdje je nekoć izvodio performans Akcija: prošenje danas je postavljena fotografija u prirodnoj veličini koja prikazuje njegovu akciju.

Akcijom prošenja Gotovac se stavlja u poziciju pripadnika ranjive skupine s kojom se je i intimno mogao poistovjetiti jer je i sam bio dugo marginaliziran i doživljavan kao ridikul, usprkos visokom filmskom obrazovanju, činjenici da je stvarao svjetsku povijest umjetnosti te bio vizionar. Svojim performansom direktno ukazuje na bolne aspekte društva i osvjetljava ranjivu situaciju najugroženijih među nama te ruši tabue i pokreće rasprave. Kroz dokumentaciju njegov performans i dalje živi i vraćen je tamo gdje je i nastao.

image
Dimitrije Bašićević Mangelos

Dimitrije Bašičević Mangelos, Manifesti, Ilica 71

Doprinos kustosa i svjetski prepoznatog avangardnog umjetnika Bašičević Mangelosa izložbi u Galeriji Ilica uvećane su fotografije precrnjene table u koje je crvenom i bijelom bojom upisivao riječi, slovo po slovo, između izvučenih linija.

On je jedna od najintrigantnijih ličnosti izložbe jer je promišljao civilizacijske dosege. Što znači riječ? Što znači slovo? Podvukao je crtu ispod civilizacijskih dosega kao što su obrazovanje, komunikacija, svijest o globalnosti i propitivao je gdje smo trenutno kao civilizacija. Svoja je propitivanja sveo na osnovne likovne elemente i misao, a zbog te je inovativnosti prisutan u najvećim svjetskim kolekcijama iz kojih su njegovi radovi sada posuđeni za zagrebačku izložbu povodom 100 godišnjice njegovog rođenja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. listopad 2021 16:15