Jesen 2025. u Zagrebu potvrđuje ono što se naslućivalo već lani. Cijene najma stanova i dalje rastu, ali razlike među kategorijama pokazuju zanimljive obrasce. Trend nije izoliran: tržište najma u cijeloj Hrvatskoj bilježi dvoznamenkasti rast posljednje dvije godine, dok se u državama srednje i zapadne Europe prosječni najam također penje, iako nešto sporijim tempom. Zagreb tako slijedi europske metropole, gdje su cijene u stalnom porastu, osobito u segmentima manjih stanova koji bilježe najveću potražnju.
Pregled cijena
Garsonijere, koje su nekoć bile prva opcija za studente i mlađe podstanare, danas su postale najskuplji oblik najma po četvornome metru. Raspon je ogroman, od 200 eura za malih 25 četvornih metara na istočnim rubovima grada do čak 975 eura za 22 kvadrata u središtu Trešnjevke. U praksi to znači da se cijena kreće između osam i više od četrdeset eura po kvadratu. U "sredini" je primjer iz Dugava, gdje garsonijera od 23 četvorna metra stoji 400 eura, odnosno 17,4 eura po kvadratu, što je u okvirima ovogodišnjeg prosjeka za stanove tog tipa. U odnosu na rujan 2024., kada su se takve nekretnine nudile prosječno između 13 i 14 eura po kvadratu, rast je očit.
Jednosobni stanovi nude nešto veću stabilnost, ali i ovdje se vide krajnosti. U Kustošiji je moguće pronaći jednosoban stan od 25 kvadrata za 300 eura, dok luksuzna verzija u Gornjem gradu traži 1500 eura za 38 kvadrata, što znači gotovo 40 eura po kvadratu. S druge strane, prosjek ostaje bliži razini Donjeg grada, gdje se 35 kvadrata nudi za 500 eura, oko 14 eura po kvadratu. To je vrlo slična razina kao i prošle jeseni, kada se najčešće kretala između 11 i 15 eura po kvadratu.
Najstabilniji segment i dalje su dvosobni stanovi. Najniže razine nalaze se na zapadnim obroncima, primjerice 62 kvadrata za 500 eura, što znači osam eura po kvadratu. U centru pak luksuzni dvosobni stan od 67 kvadrata stoji 2500 eura, odnosno više od 37 eura po kvadratu. No, većina ponude drži se u rasponu između 12 i 14 eura po kvadratu. Na Trešnjevci se, primjerice, 68 kvadrata iznajmljuje za 800 eura, dok se na Ferenščici 62 kvadrata iznajmljuje za 900 eura. U usporedbi s rujnom 2024., kada se prosjek kretao od 12 do 13 eura po kvadratu, ovaj segment pokazuje najmanje odstupanja.
Luksuzni stanovi veći od 100 kvadrata čine zaseban svijet. U donjem rasponu može se pronaći primjer od 100 kvadrata za 700 eura, što znači sedam eura po kvadratu, dok se u središtu grada za 117 kvadrata traži 1400 eura, odnosno 12 eura po kvadratu. Na Lašćini je zabilježen stan od 110 kvadrata za 1500 eura, oko 13,6 eura po kvadratu. U odnosu na prošlu godinu, luksuzni segment pokazuje stabilnost: raspon se zadržao na razinama između 10 i 14 eura po kvadratu.
Privatni smještaj i domovi
Analiza pokazuje da su dvosobni stanovi i dalje najpovoljniji segment u Zagrebu, s prosjekom između 11 i 14 €/m². To ih čini najboljom opcijom za studente i mlađe osobe koje su spremne dijeliti stan s cimerom. U usporedbi s garsonijerom, trošak po osobi ispada niži, a kvaliteta života viša.
Garsonijere ostaju skupe po kvadratu, a jednosobni stanovi značajno variraju ovisno o lokaciji. Luksuzni segment ima stabilan €/m², ali ga cijenom čini nedostupnim prosječnom studentu.
Naime, pregled cijena studentskih domova pokazuje da je jaz između subvencioniranog i privatnog smještaja ogroman. Najjeftiniji krevet na Lašćini stoji 30 eura mjesečno, dok za jednokrevetnu sobu u Radiću ili Cvjetnom treba izdvojiti 100 eura. Na nesubvencioniranom tržištu cijene u domovima rastu na 62 do 132 eura. U odnosu na to, čak i povoljni dvosobni stanovi koji se iznajmljuju za 800 do 900 eura predstavljaju enormno opterećenje za studente koji nisu uspjeli dobiti dom. Ministarstvo, doduše, dijeli subvencije za privatni najam, ali ni s 1000 subvencija ne ispunjava potražnju u cijelosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....