OBNOVA ZAGREBA

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA USKORO IDE NA JAVNU RASPRAVU Pojavile se prve kritike: 'Ojačavanje trebaju voditi upravitelji zgrada, a ne država'

Konačni prijedlog uskoro ide na javnu raspravu
 Goran Mehkek / CROPIX

- Izrada samog projekta protupotresnog ojačavanja konstruktivnog dijela građevine u prosjeku stoji u razini jednogodišnje pričuve - otkriva nam jedan privatnik koji je želio ostati anoniman, dodajući da bi, primjerice, za zgradu od 1400 do 1500 četvornih metara izrada samo projekta protupotresnog ojačavanja konstruktivng dijela građevine stajala od - oko 80 do 100 tisuća kuna.

- Govorimo samo o projektu, a izvedba tog projekta, odnosno protupotresno ojačavanje do takozvane razine dva koja je predviđena u nacrtu zakona stajala bi oko 300 do 400 eura po četvornome metru - govori nam naš sugovornik.

Financiranje

Dakle, u protupotresno ojačavanje višestambenih zgrada u Zagrebu po tim cjenicima će se vjerojatno rijetki moći upustiti samostalno. Prema nacrtu novog zakona, država predlaže da ona financira taj dio radova te da u tom procesu bude naručitelj i financijer, a da vlasnici stanova, primjerice, samostalno snose troškove unutarnjeg uređenja. Za takve radove država će, prema ovom nacrtu zakona, morati imati suglasnost u omjeru od 51 posto suvlasnika.

Međutim, postavlja se pitanje odakle državi toliko novca, a onda i kapaciteta za realizaciju obnove za koju su prema prvim preliminarnim procjenama rekli da će stajati oko 42 milijarde kuna. Jer o vremenskim okvirima u Ministarstvu ne žele govoriti, dakle potpuna je nepoznanica i samim autorima zakona do kada bi građani na tu obnovu mogli čekati.

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir kaže da se o vremenskim rokovima ne može govoriti, ali da kad bi taj posao prepustili, primjerice, samim suvlasnicima zgrada ili njihovim upraviteljima, smatra da bi to bilo gotovo nemoguće kontrolirati. Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras smatra da država kasni i sa zakonom, a i s uključivanjem u cijeli proces, ali pozdravlja donošenje zakona kako bi se stekli uvjeti da iza tog postupka stane država.

- Iza procesa obnove treba stati država i Bandića iz toga treba isključiti. Prošlo je 40 dana od potresa, a građani još ne znaju na koji način bi se ta obnova trebala dogoditi - komentira Maras, koji također smatra da bi država trebala sufinancirati protupotresno ojačavanje zgrada, a provedbu tog posla prepustiti suvlasnicima i upraviteljima zgrada.

- To bi onda bilo znatno efikasnije - dodaje Maras.

I bivši ministar graditeljstva Radimir Čačić također smatra da bi taj posao možda trebali predvoditi upravitelji zgrada.

- Oni su bolje upoznati sa suvlasnicima, stanjem u višestambenim zgradama, mogućnostima suvlasnika, a i kasnije nastavljaju voditi postupak upravljanja im zgradama. Bilo bi jednostavnije da se taj dio obnove odradi preko njih - komentira Čačić.

Anka Mrak Taritaš smatra da vladajućima i HDZ-u očito nije baš stalo do građana Zagreba i da su sve prepustili gradonačelniku Bandiću koji radi to što radi.

Po važnosti

- Osobno mi taj zakon izgleda kao obećanje bez mogućnosti realizacije. Oni sad najavljuju protupotresnu obnovu, ali zašto i za koji stupanj potresa, pa ne može Zagreb biti eksperiment za studentske vježbe. Kako će se provoditi? Što to znači za zgradu, a što za pojedini stan? Previše je pitanja bez jasnih odgovora - kaže Mrak Taritaš.

Državni tajnik Uhlir, pak, objašnjava, da bi država vodila tu obnovu kako bi mogla postaviti pravila i za projektante, a i što se tiče visine cijena. On smatra da bi bilo gotovo pa nemoguće pratiti izvedbu i kontrolirati pojedinačne projekte koje bi suvlasnici ili njihovi upravitelji naručivali samostalno.

- Prema sadašnjem nacrtu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na područja Grada Zagreba i okolice, država bi trebala biti naručitelj radova obnove. Prioriteti obnove trebali bi biti definirani donošenjem Programa mjera na kojem se trenutačno radi. Osnovni kriteriji u takvim situacijama u pravilu su da se počinje s obnovom zgrada koje su od vitalnog interesa, odnosno bolnica i škola, sljedeće po važnosti su one zgrade koje su najjače oštećene i prijete urušavanjem, potom slijede svi ostali - otkriva Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.

Ljetna stanka

Kaže da ovih dana intenzivno “bruse” konačnu verziju zakona kako bi bila spremna za sljedeći tjedan, pa da prije ljetne saborske stanke uđe u proceduru i bude usvojen.

- Uvjeren sam da ćemo sve stići prije ljetne stanke. Nužno je da to bude što prije - kaže državni tajnik Uhlir, te ponavlja da još uvijek govorimo o nacrtu zakona i da se on još može promijeniti i u saborskoj proceduri.

Ističe da će cijeli vikend raditi na zakonu na kojem, kaže, rade u suradnji sa strukom.

- U Ministarstvu rade iskusni ljudi i tražimo potporu struke jer je ovo vrlo teška i kompleksna situacija, i ovaj je zakon najbolje što su upravna i tehnička struka uspjele složiti - kaže Uhlir.

Ministar graditeljstva Štromar o sanaciji: 'Realno je očekivati 20.000 kuna troška po kućanstvu'

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar izjavio je da će Zakon o obnovi potresom pogođenog Zagreba za nekoliko dana ići u javnu raspravu, a realnim ocjenjuje 20.000 kuna troška sanacije po kućanstvu, misleći pritom samo na hitne radove kao što su zamjena bojlera i popravak dimnjaka.

- Upravitelji zgrada se moraju više angažirati, angažirati projektante i pomoći ljudima riješiti dimnjake. Mislimo da je realno oko 20.000 kuna po kućanstvu da će biti trošak sanacije i mi ćemo velik dio toga sufinancirati - istaknuo je ministar Štromar nakon sjednice Vlade.

Na pitanje je li pokretanje obnove na jesen realno, najavio je da će se s projektiranjem moći krenuti već drugi tjedan, i to za najbitnije dijelove zgrada, poput krovišta, dimnjaka i dovoda tople vode.

- Bit će sigurnog povrata dijela sredstava uloženih u sanacije krovova, dimnjaka, dizala i za bojlere - ustvrdio je Štromar.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. ožujak 2024 22:17