Rješenje za opasni prijelaz preko željezničke pruge u blizini zagrebačkog Zapadnog kolodvora napokon je na vidiku. Prema podacima sa službene stranice Grada, tvrtka Trames d.o.o. iz Dubrovnika izabrana je za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju pothodnika.
Cijena izrade projekta je 126 tisuća kuna bez PDV-a. Iz izabrane tvrtke još uvijek ne žele izaći ni s kakvim informacijama o projektu niti žele predviđati koliko će biti potrebno za njegovu izradu. Za sada se ne zna ni kako bi pothodnik trebao izgledati, ali jedno je sigurno - izrada projektno-tehničke dokumentacije prvi je korak prema konačnom rješenju problema s kojim se susjedi muče već godinama.
Naime, mnoge su se nesreće dogodile upravo prilikom prelaska preko pruge, neke i sa smrtnim ishodom, ali mnogi i dalje koriste upravo tu najopasniju prečicu. Većina onih koji žive kraj pruge prelaze ju kako bi došli na posao ili otišli do dućana. Budući da je rampa dugo spuštena, ne preostaje im ništa drugo nego oglušiti se na upozorenja i proći kraj nje.
Drugi je problem što je Zapadni kolodvor otvoren sa svih strana pa se i lako može doći na prugu. Zid u blizini je pak imao rupe koje su građani stvarali kako bi kroz njih lakše došli do Trešnjevke. Jutarnji list tako je 2018. pisao o tome da se u samo deset godina zid rušio čak šest puta. Obnavljao bi se, ali građani nisu voljeli sigurniji, ali deset minuta dulji put, pa bi ga uvijek ponovno oštetili. Uz željezničku prugu veže se još jedna opasnost - strujni udar nakon penjanja na vagone ugasio je i neke dječje živote ili ih pak teško ozlijedio. Sve su to dobro poznate opasnosti koje bi izgradnjom pothodnika trebale biti smanjene na najmanju moguću razinu.
Inženjeri s Fakulteta prometnih znanosti Danijela Barić, Martin Starčević i Hrvoje Pilko izgradnju pothodnika također su vidjeli kao najbolje rješenje. Bio je to zaključak njihova velikog terenskog istraživanja koje su proveli u blizini Zapadnog kolodvora. Pet su dana promatrali prolaznike prijelaza - najprije potajno, a kasnije su s njima i razgovarali o razlozima nepropisnog prijelaza i opasnostima koje dolaze s tim. Pokazalo se da 60 posto anketiranih živi u blizini prijelaza te ga koriste više puta na dan i uglavnom za odlazak na posao (87 posto). Činjenicu da je rampa bila spuštena između 40 i 50 posto vremena pokazao se kao najčešći razlog takvog ponašanja pješaka, Ipak, čak 85 posto ispitanika nije znalo da postoji kazna za nepropisno prelaženje preko pruge.
Zanimljivo je kako će se, iako su svjesni opasnosti, pješaci predomisliti u vezi s prelaskom ispod rampe tek kad vide policajca u blizini. Tada se 87 posto onih koji redovito nepropisno prelaze prugu spušta na 0,8 posto, pokazuju rezultati istraživanja s FPZ-a. Izgradnjom pothodnika broj onih koji redovito prelaze prugu mogao bi se trajno smanjiti.