- Plačem kad vidim kako Zagreb izgleda, govori Ivo Baučić (75), predstavnik stanara zgrade na adresi Ulica kneza Borne 16, dok nam prepričava svoje muke oko obnove fasade. Ta zgrada nalazi se u centru grada, u blizini hotela Sheratona, ali slučajni prolaznik lako bi mogao pomisliti da je napuštena – dijelovi fasade bež boje padaju s nje i otkrivaju golu ciglu.
To nije jedina takva zgrada u Zagrebu. Svako malo, ako obratite pažnju, primijetit ćete znakove na kojima piše „Opasnost! Pada žbuka!“. Većina njih postavljena je na neprimjetnim mjestima, često na podrumskim prozorima ili zalijepljena po žljebovima. Postoji mogućnost da će, prije negoli ćete uočiti upozorenje, na vas pasti komadić žbuke.
-Iz Grada su nam rekli da se prijavimo na natječaje financirane iz EU fondova. Potrošili smo otprilike 70 tisuća kuna da napravimo elaborate, a na natječaju nismo prošli, priča Baučić o pokušajima obnove fasade. Dodaje da su prošlogodišnji potresi dodatno potencirali njezino urušavanje, a na natječajima bi svaki put zauzimali sve nižu poziciju.
Iz Grada nisu dužni pomoći Baučiću i njegovim sustanarima u renovaciji, kao niti ostalim zgradama s kojih fasada pada, jer nisu u gradskom vlasništvu, no ružno je vidjeti toliko primjera zapuštenosti u centru.
Kad bi stanari zgrade sami krenuli u obnovu, skupo bi je platili. Prvo bi trebali zatražiti dopuštenje od grada za postavljanje skela, koje bi sami financirali. Uz to potrebna je i dozvola konzervatora. Ako bi dobili sva dopuštenja, mogli bi početi sa stavljanjem nove fasade. Ono bi, prema Baučićevim procjenama, koštalo oko 900 tisuća kuna. Uzmimo za primjer baš tu zgradu u Ulici kneza Borne. U njoj ima 17 stanova, što znači da bi stanari iz svakog stana trebali sudjelovati s približno 53 tisuće kuna.
Sve dok postoji opasnost od pada žbuke, moguće su i prijave građana zbog nepravilnog održavanja. Jedna takva stigla je na Baučićevu adresu.
- Netko nas je prijavio, pa smo morali platiti dizalicu da se sruše opasni dijelovi fasade, govori.
Napominje kako sve radove na zgradi usporavaju i konzervatori. Nisu im dopustili čak niti izgradnju termičke zaštite, jer je, kaže, u centru pa joj ne žele mijenjati izgled.
Našem sugovorniku nije jasno zašto konzervatori otežu kad donose bilo kakve odluke, a pogotovo ako je riječ o obnovi fasade. - - Ona je ravna i nema nikakvih umjetnina oko kojih bi se oni trebali brinuti.
Dotaknuo se i povijesti objekta čiji izgled konzervatori ne žele mijenjati.
- Zgrada je izgrađena 1935. Kad su tijekom Drugog svjetskog rata Ustaše došle na vlast, uzele su stanove Židovima. Kad je rat završio njima su ih pak uzeli komunisti, otkriva.
Baučić nam je otkrio da trenutno ne znaju što učiniti po pitanju fasade. Stanarima, mahom umirovljenicima, obnovu je preskupo financirati, a subvenciju od grada ne mogu dobiti.