Postavljanjem posljednjih stupića u Krapinskoj ulici i službeno je dovršena velika rekonstrukcija te vitalne ulice u zagrebačkom naselju Trešnjevka.
Riječ je o prometnici koja je u prometnim špicama dosad bila opterećena gustim prometom i čestim zastojima, a nova prometna prvaila, uvođenje biciklističkih traka i postavljanje stupića izazvali su podijeljenu reakciju stanara ali i struke.
Što je novo? Krapinska ulica, koja povezuje dvije najvažnije prometnice ovog dijela grada, Selsku i Ozaljsku, donedavno je bila rezervirana isključivo za automobilski promet, dok su pješaci i biciklisti dijelili nogostupe.
Do preuređenja je kolnik imao tri prometne trake, a sada su samo dvije, po jedna u svakom smjeru. Na mjesto stare, dodatne trake došle su dvije biciklističke, jedna sa svake strane ulice. Nogostup, na kojemu su se dosad nalazile biciklističke trake, sada je u potpunosti prepušten pješacima.
Stanari su se odmah počeli buniti na društvenim mrežama po brojnim kvartovskim grupama te su naglašavali kako će sada u ionako opterećenoj ulici biti još više kolona. Neki su pak upozoravali na činjenicu da su biciklisti dosad imali potpuno funkcionalne trake na nogostupima te da je njihovo spuštanje na kolnik ‘silovanje‘ prometa u Zagrebu.
‘Ovo je bolja varijanta‘
- Jedna je traka sasvim dovoljna za jednosmjeran promet, komentirao je ipak prometni stručnjak Marko Ševrović, profesor s Prometnog fakulteta u Zagrebu.
- Dosad su biciklisti bili na nogostupu, ovo je bolja varijanta. Vjerujem da je ovo dobro rješenje i za automobile i za bicikle, pozdravlja Ševrović novu prometnu vizuru, ali ističe jedan problem.
- Veliki je problem Krapinske bilo zaustavljanje automobila, to je smanjivalo trake i protočnost prometa. S novim stupićima to bi trebalo biti ograničeno, što je u jednu ruku odlično, ali i s njima postoji problem. Ako su pregusto postavljeni, onemogućuju vozilima hitne pomoći ili vatrogascima da zaobiđu kolonu. Ako su, pak, prerijetko postavljeni, vozači to mogu iskoristiti da bi se kroz njih provukli i parkirali, upozorava stručnjak.
Zaključuje da je ovo rješenje bilo ispravno jer, kako kaže, najvažniji je broj traka u samom križanju.
- Na sporednim je prometnicama dovoljna jedna traka da bi promet funkcionirao, važnija su križanja, koja trebaju imati više traka. Samo jedna traka u križanju nosi oko 1000 vozila i zato mislim da se ovime nije smanjio kapacitet, zaključuje.
Razgovarali smo i s Goranom Husincem, stalnim sudskim vještakom za cestovni promet, koji na ovo rješenje ne gleda toliko blagonaklono. - Ovo će značiti još manji protok, a pitanje je imamo li mi toliko biciklista, započinje Husinec.
- Lijepo je to zamišljeno, ali mislim da će to biti slična situacija kao na Zelenom valu, gdje također imamo odvojene biciklističke trake, a zbog toga automobilski promet trpi. Mi smo narod koji zasad ne napreduje u biciklizmu. Postoji trud i to je za pohvalu, ali svejedno govorimo o premalim razinama u odnosu na druge europske zemlje, objašnjava sudski vještak.
Teško se odričemo automobila
Njegovo je mišljenje da će ovo rješenje dovesti do većih gužvi, i to zarad biciklističkog prometa koji još nije dovoljno ustaljen u našem društvu.
- U teoriji ovakav je napredak odličan, ali kod nas se vrlo sporo taj napredak prihvaća. Objektivno, naš će se narod teško odreći automobila, pogotovo kada gledate s ekonomske strane. Danas je gorivo, u odnosu na druge cijene, jeftino. Kava je unazad nekoliko godina značajno poskupjela, a gorivo vrlo mali postotak, gotovo minimalno. Kada je cijena kave 3 eura, a jedna litra goriva 1,5 eura, građani će puno prije izabrati dvije litre goriva, komentira i dodaje da je vožnja postala najjeftiniji luksuz te će ga se ljudi teško odreći.
- Moj je stav da se biciklističke staze moraju graditi užurbano, ali ne nauštrb automobilskog prometa, završava Husinec.
Obnova Krapinske sa sobom je povukla i promjenu u prometovanju na sjecištu Ozaljske i Selske, gdje je odnedavno onemogućeno lijevo skretanje sa Selske ceste u Ozaljsku ulicu. Skretanje je ukinuto radi povećanja protočnosti duž Selske jer je taj manevar, prema podacima Grada, koristilo 3 posto vozila na raskrižju, a istodobno je usporavao promet na svim privozima.
Stigla prva reakcija
Novost je i da su uklonjena parkirna mjesta koja su se do obnove nalazila uz prometnicu. Nova regulacija samo što je postavljena, a neki joj već kontriraju. Naime, u utorak se ujutro već pojavila fotografija hrabrog vozača koji je kroz stupiće zajahao na rubnik te tamo parkirao. Stare navike valjda teško umiru.
Inače, o poduzetniku koji vodi carstvo elastičnih stupića već smo pisali, a riječ je o Samiru Hodžiću i njegovoj tvrtki Cestodom. U tom je poslu od 1996. godine, a prvi je stupić testno postavljen 2007.; do 2017. godine Zagreb ih je već brojio oko 5000.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....