ZAGREB - Između sedam i deset milijuna kuna na crno zaradili su vlasnici dozvola za autotaksi prijevoz u Zagrebu u zadnje dvije godine, iznajmljujući ih ilegalno drugim vozačima, a prema saznanjima inspekcijskih službi, tržištem na taj način od 2012. godine cirkulira između 130 i 150 dozvola. Oglasi za rentanje dozvola mogu se pronaći u oglasnicima, a za njih su novi vozači prisiljeni vlasnicima dozvola plaćati između 2500 i 3000 kuna mjesečno.
Ovako izgleda stanje na tržištu autotaksi usluga u gradu Zagrebu koje je u svom posebnom izvješću utvrdio Gradski ured za promet i koje sugerira da se radi o očitoj poreznoj prevari i sivoj ekonomiji jer se takve isplate na ruke nigdje ne evidentiraju.
Temeljem važeće Odluke o autotaksi prijevozu u Zagrebu, trenutno valjanu dozvolu ima 1333 taksista. Osim velikih igrača poput Cammea ili Radio Taxija, dozvole mogu dobiti i mali samostalni obrtnici, a njih 33 ima više od jedne dozvole, ukupno 107, što je također po zakonu.
Ilegalno tržište
Međutim, dozvola se zakonski ne smije prenositi na drugu osobu niti joj se iznajmljivati.
Kako onda funkcionira ilegalno tržište?
Da bi uopće dobili dozvolu, prijevoznici se temeljem javnog poziva moraju javiti gradskim službama. Jedan prijevoznik maksimalno smije dobiti 50 dozvola. Uz zahtjev za određenim brojem dozvola, svaki prijevoznik mora dostaviti i potrebnu dokumentaciju poput licence za obavljanje taksi prijevoza, potvrdu da sjedište i prebivalište ima na području grada te da u vlasništvu, zakupu ili leasingu ima vozilo koje zadovoljava sve propisane uvjete za taksiranje.
Osim toga, svi vozači moraju imati položeni ispit za taksista.
Kada se prijevoznik kandidira za određeni broj dozvola, on unaprijed mora navesti osobne podatke za svakog svog vozača i za svoje zaposlenike imati na raspolaganju potreban broj automobila. Kada dobije dozvole, vozače mora i prijaviti zbog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.
Teško je dokazati
Međutim, ukoliko jedan od vozača odustane od taksiranja, vlasnik dozvole kreće u potragu za novim zaposlenikom. Tada nadležnoj službi predaju zahtjev za izmjenu licence i dozvole, a među dokumentacijom nalazi se i ugovor o najmu vozila kojim ga vozač iznajmljuje vlasniku dozvole. No, umjesto da vlasnik dozvole plaća vozaču najam, događa se suprotno.
- Za navedenu uslugu vozač plaća vlasniku dozvole mjesečnu naknadu koja se prema informacijama kreće od 2500 do 3000 kuna mjesečno. Vozač ne obavlja autotaksi prijevoz vozilom vlasnika dozvole već svojim vlastitim vozilom i snosi sve troškove goriva, servisa i ostalog. Naravno da se ovdje radi o sivoj ekonomiji jer se naknade za iznajmljivanje ne evidentiraju - stoji u izvješću. Na ovakav nepovoljni aranžman nažalost mnogi novi taksisti pristaju zbog loše ekonomske situacije i visoke nezaposlenosti.
No ne operiraju tako samo vlasnici više dozvola. Isto rade i mnogi autotaksi prijevoznici koji imaju po jednu dozvolu, a koji su pred mirovinom ili su stariji od 65 godina, jer im je isplativije primati zagarantiranu mjesečnu rentu, a često težak i stresan posao taksiranja, posebno u noćnim smjenama, prepuštaju ‘podzakupcima’ dozvola.
Ovakvi se aranžmani teško mogu sankcionirati jer između vlasnika i vozača vlada prešutni dogovor, ali i zbog činjenice što je nemoguće dokazati iznajmljivanje dozvole ako je novi vozač, kaže izvješće, uredno prijavljen na mirovinsko i zdravstveno, na obrt vlasnika vozila.
Nove oznake
Osim što je dakle otkriveno da se svaka deseta dozvola iznajmljuje protuzakonito, izvješće pokazuje da su neki vozači uhvaćeni i s krivotvorenim dozvolama, čemu se pokušava doskočiti novim obrascima koji su višestruko zaštićeni bojom, UV-om i vodenim žigom. Osim toga, legalni taksiji će biti označeni naljepnicama.
Dodatna 33 vozača ostala su bez dozvola u zadnje dvije godine jer se otkrilo kako nemaju sve potrebne uvjete da bi bili taksisti. Takvi ili nemaju stručnu spremu ili položeni ispit za taksista. Tržište su redovito kontrolirali i komunalni redari koji imaju ovlasti kažnjavati taksiste čija vozila izgledom i opremom ne zadovoljavaju propise. U zadnjih pet godina odradili su 533 slučaja, a zbog prekršaja pokrenuli 48 postupaka. Samo je 20 na kraju završilo prekršajnom kaznom.