Nakon što je lani srušena opasna kuća u Petrinjskoj 25 koja je postala simbol potresa u Zagrebu 2020., sada se, tri godine nakon potresa, nastavlja rušenje opasnih građevina po nalogu Državnog inspektorata. Na listi objekata u Zagrebu koji su otpisani zbog posljedica potresa i čeka ih uklanjanje nalazi se 25 kuća, a dio ih je u Sesvetama, Brezovici i Kašini.
Kad je riječ o listi opasnih građevina, najviše je kontroverzi izazvalo nedavno uklanjanje secesijske vile Peroš na Ribnjaku 46, koju su još prije bez dozvola počeli uklanjati vlasnici - Zaklada dostojanstvo i nada (Opus Dei), a potom ju je u takvu stanju zadesio potres. Građevinska inspekcija je prije u medijima istaknula da je na red došla jer je opasna i tom ulicom prolazi mnogo ljudi, te su je uklonili jer nije bila zaštićeno kulturno dobro.
Otvorena pitanja
Gradski zavod za spomenike tvrdi, pak, da je oko toga vodio upravni spor s vlasnikom zbog njihove prve devastacije koju su upravo oni zaustavili kako ne bi bila još veća. Građevinska inspekcija za to, kako se pisalo, navodno nije znala, a zakon ih ne obvezuje da rušenje prijave Zavodu ako objekt nije kulturno dobro. Oko tog slučaja još je ostalo puno otvorenih pitanja.
Međutim, gotovo istodobno s vilom Peroš u Zagrebu je uklonjena i treća opasna zgrada s liste, u ulici Nova Ves 82/1, koja je bila poznata u javnosti po svom opasnom bočnom dijelu koji se mogao urušiti na susjedne kuće. Srušena je i kuća u Ulici Matije Mesića 15. Ovih dana se završava i uklanjanje objekta u Ilici 170/1.
Na popisu zgrada u Zagrebu još je mnogo građevina koje uskoro čeka ista sudbina. U centru će se rušiti trošna kućica pokraj banke u Petrinjskoj 57 i zgrada u dvorištu u Prilazu Gjure Deželića 43. Na Trešnjevci se uklanjanje potresom uništenih građevina očekuje u Vrličkoj ulici 27, Veprinačkoj između broja 15 i 16, Kninskoj 4 i Ulici Blaža Trogiranina 8.
Na Peščenici je na listi kuća na Livadarskom putu 6. Uglavnom su to male kuće, trošne, koje izgledaju kao u kakvom napuštenom selu, često obrasle u šipražje. Za mnoge kuće na listi opasnih nisu riješeni imovinskopravni odnosi, uglavnom je riječ o mnogo vlasnika i otprije su u lošem stanju. Ako se ne nalaze u zaštićenom dijelu grada i nisu kulturno dobro, vlasnici su ih već i prije mogli jednostavno ukloniti, ali iz nekog razloga to nisu učinili.
Stroži propisi
Kad je riječ o zgradama koje će se rušiti u središtu grada gdje su propisi stroži, doduše ne za vilu Peroš, odmah nakon potresa bilo je bojazni u javnosti da će se neke od njih ukloniti jer su na vrijednim parcelama u nekretninskom smislu. No, uklanjanja su uslijedila s dosta godina zaostatka.
Državni inspektorat pitali smo po kojem zakonu uklanjaju građevine s liste opasnih.
"Sukladno Zakonu o Državnom inspektoratu, čl. 113.a, u postupku uklanjanja uništene zgrade građevinski inspektor po službenoj dužnosti odmah donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade ili dijela zgrade oštećene potresom, poplavom, klizištem ili drugim izvanrednim događanjima čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara", odgovorili su nam u Državnom inspektoratu.
Sukladno zakonu, dodaju, sve obavijesti o tome objavljene su na mrežnim strancima Državnog inspektorata.
"Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kultura i prirode u Zagrebu rješenja o uklanjanju dostavljaju se sukladno čl.113 a st. 5 elektroničkim putem samo ako je riječ o pojedinačno zaštićenom kulturnom dobru", napominju u Inspektoratu.
Uklanjanje opasnih građevina u Zagrebu ne poduzima se u suradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika i kulture Grada Zagreba, potvrđuju nam i u tom Zavodu.
"Građevinska inspekcija rješenje o uklanjanju zgrade može donijeti bez suglasnosti vlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te čl. 38 Zakona o obnovi", kažu u Zavodu.
Ako se rješenje odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, Inspektorat je dužan elektroničkim putem o tome obavijestiti Zavod, no za zgradu koja nije pojedinačno zaštićena to ne moraju učiniti.
Rekonstrukcija
Međutim, ističu da se na mjestu srušenih zgrada nove moraju graditi sukladno odredbama GUP-a.
"Za pojedinačno zaštićena i visokovalorizirana kulturna dobra bit će uvjetovana faksimilna rekonstrukcija srušenih zgrada", ističu u Zavodu za zaštitu spomenika.
U slučaju vile Peroš na Ribnjaku inzistirat će se na faksimilnoj rekonstrukciji građevine, s obzirom na to da se radi o visokovaloriziranoj povijesnoj građevini.
U slučaju da se neka manja kuća u nekoj zoni koja nije pod zaštitom sruši, nije nužno da automatski na njezinu mjestu može biti puno veća, a što se tu potencijalno novo može graditi ovisi o odredbama GUP-a.
Zanimalo nas je i kako su odabrani izvođači radova na uklanjanju opasnih građevina.
"Poziv na dostavu ponude šalje se gospodarskim subjektima strankama okvirnog sporazuma putem elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske te se donosi odluka o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude", odgovorili su u Državnom inspektoratu.