Milana Vuković Runjić, pročelnica Ureda za kulturu Grada Zagreba, u ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list prvi put iznosi ažurne podatke o stradanju kulturnih institucija u gradu od potresa, najavljuje mjere za pomoć kulturnim djelatnostima čiji je rad zaustavila pandemija, otkriva kako bi mogla teći obnova, gdje će se tražiti novac. Odgovara i na optužbe filmaša Borisa T. Matića da ne govori istinu o njegovim prihodima dok je poslovao u Kinu Europa te na medijske prigovore da su njezin ured i ona, kao gradska ministrica kulture, u cijeloj aktualnoj krizi pasivni promatrači. Govori i o svojem, inače znatnom, spisateljskom radu, te komentira odluku gradske Skupštine od četvrtka koja je izazvala burne reakcije pojedinih kulturnjaka.
Na sjednici Skupštine u četvrtak stavljen je van snage zaključak o hitnoj pomoći umjetnicima, što su mnogi proglasili udarom na kulturu bez presedana?
- Prije svega, moram istaknuti kako je Zaključak o hitnoj isplati sredstava za javne potrebe u kulturi i pokrivanju troškova najma i materijalnih troškova prostora za rad i prije stavljanja van snage na jučerašnjoj sjednici Skupštine u dobrom dijelu proveden! Naime, navedeni se Zaključak sastoji od pet točaka, od kojih su prva, treća, četvrta i peta uglavnom izvršene. No, druga točka toga Zaključka koja se odnosi na hitnu isplatu 70 posto temeljem objavljenih rezultata natječaja nije se mogla u tako kratkom roku i na kvalitetan način realizirati, u otežalim uvjetima nakon potresa i posljedične Mjere o privremenoj obustavi izvršenja proračuna. Čim prođe Mjera, a svjedočimo i popuštanju epidemioloških mjera, sastat ćemo se sa svim našim korisnicima, s kojima komunikaciju nismo ni prekinuli, i pronaći ćemo modele financiranja u ovim jedinstveno teškim okolnostima. Stoga nije točno, štoviše zlonamjerno je tvrditi, da Grad Zagreb, koji izdvaja šest posto svog proračuna za kulturu (proračun RH za kulturu manji je od jedan posto), ne želi pomagati kulturi, pogotovo sada kada je ona uslijed pandemije i potresa u izuzetno teškom i nezahvalnom položaju
Filmaš Boris. T. Matić najavio je protiv vas kaznenu prijavu jer ste, tvrdi on, iznijeli neistinite podatke o njegovim prihodima. Kako ćete se braniti?
- Na tiskovnoj konferenciji posvećenoj kinu Europa iznijela sam relevantne podatke nastale na temelju vlastitih izvješća Borisa T. Matića Uredu za kulturu. Prema izvješću Umjetničke organizacije Zagreb film festival za 2018. prihodi Kina Europa iz javnih sredstava, sponzora i prodaje karata iznose više od 2,9 milijuna kuna, ostale su godine slične, a bilo ih je deset. Grad Zagreb je tijekom desetljeća obilato podržavao brojne programe i festivale u kinu Europa, koji su punili kino posjetiteljima, a za to plaćali Zagreb film festivalu. Jedina brojka koja nije sasvim jasna jest koliko je gospodin T. Matić zarađivao od šanka, pa bi bilo lijepo da je iznese u javnost ako želi priču zaokružiti. Dakle, nisam lažov ni opsjenar kako me gospodin zove, ne brkam prihode i rashode, već sam govorila o tome koliko je T. Matić prihodio novca - što od Grada, a što od drugih izvora – mahom države i sponzora te ugostiteljstva, a sve to zbog posjeda reprezentativne gradske nekretnine tijekom 10 godina. Prozvao me još da u vrijeme pandemije i potresa uopće spominjem kino Europa - slažem se s njime, imamo i mnogo većih briga, ali zbog njegovih učestalih komentara i provokacija, te zbog novinarskih upita, smatrala sam da je tema postala vrijedna organiziranja pressice. Na njoj sam objasnila zašto mislim da je dobro što je kino prešlo iz privatnih ruku u gradsku ustanovu koja može kvalitetno brinuti o nužnoj i cjelovitoj, umjesto o parcijalnoj sanaciji kina, o čemu nas je izvijestio voditelj projekta obnove, gospodin Alan Braun, inače profesor na Arhitektonskom fakultetu, te o programskoj budućnosti kina o čemu je govorio ravnatelj KIC-a, gospodin Petar Bujas.
Prostor kina Europa sad je u gradskim rukama. Hoće li sve njegove aktivnosti ostati javne? Boj se bije očito oko šanka. Kako će te riješiti njegov rad?
- Ravnatelj KIC-a, što smo također najavili, redovito će izvještavati javnost o tijeku obnove kina Europa, te o programima kina koji će se i prije osposobljavanja same zgrade (jer proći će neko vrijeme da joj se vrati njezin prvotni sjaj iz dvadesetih godina prošlog stoljeća) izvoditi na nekim drugim pozornicama i festivalima. O šanku i ne razmišljamo, to sad definitivno nije prioritet, te ne znam ni tko bi "bio boj" oko njega. Osobno smatram da ima sasvim dovoljno kafića u neposrednoj blizini kina da bi još jedan bio potreban u samome kinu – no, o tome će se još razgovarati kad dođe vrijeme.
Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković nedavno vas je prozvao za šutnju nakon potresa koji je teško oštetio dio periferije i središte zagrebačko. Čime ste se bavili?
- Na žalost, sama zgrada našeg Ureda pretrpjela je prilična oštećenja u potresu te smo morali potražiti alternativnu lokaciju, koju smo i pronašli u MSU. Tamo smo započeli s radom u smanjenom sastavu zbog pandemijskih uvjeta. Kako nas je bilo malo, prve tjedne nakon potresa potrošili smo u obilaske nesretnih prizora naših stradalih ustanova – u prvom redu muzeja, ali i memorijalnih zbirki, kazališta, kulturnih centara, knjižnica. Prikupljali smo podatke i redovito kontaktirali s ravnateljima, a ažurne podatke o oštećenjima kao i prijedloge za prioritetni pregled pojedinih objekata, slali redovito gradskom kriznom stožeru kao i novoosnovanom Sektoru za sanaciju oštećenja nastalih nakon potresa. Pratili smo i pozdravljali razvoj online programa naših ustanova, te dogovorili s ravnateljicom MSU-a, gospođom Snježanom Pintarić, kako ćemo uvesti nagradu za najbolji online projekt. U skoroj budućnosti pokrenut ćemo međumuzejsku te međukazališnu, i po potrebi zajedničku scenu centara za kulturu, a sve kako bismo pomogli najteže oštećenim ustanovama da realiziraju svoje programe u onim ustanovama koje nisu teško stradale u potresu. Razvijamo i ideju osnivanja Zagrebačkog audiovizualnog centra kako bismo mogli podržati filmaše i kroz drugačije modele financiranja. Također, razmišljamo i o modelima financiranja gaming industrije.
Koliku su, makar okvirno, štetu pretrpjele zgrade u središtu grada u kojima su smještene kulturne djelatnosti?
- Premda sam na pressici Ureda za kulturu iznijela grubu procjenu nastale štete, shvatila sam da je ta brojka ipak suviše paušalna prije nego što se na svim objektima ne provede detaljna i dubinska statička analiza: prilično je važno za daljnje faze obnove glavnoga grada da država donese Zakon o obnovi zgrada stradalih u potresu u Zagrebu i okolici, no nije sasvim sigurno da će ga i donijeti ukoliko se odluči za raniji datum izbora od prethodno predviđenog. Izborna je godina, jasno je da izbori mogu biti bilo kada, no ukoliko Sabor prestane s radom prije donošenja Zakona, naći ćemo se u prilično složenoj situaciji.
Koliko će trajati i koliko stajati najnužniji radovi?
- Vodimo evidenciju manjih oštećenja nastalih na objektima naših ustanova i njima ćemo pomoći da ih što prije saniraju. Sreća je što je, primjerice, većina Knjižnica Grada Zagreba prošla relativno dobro u potresu te su, osim nekoliko iznimaka, mogle započeti s normalnim radom, naravno, poštujući pandemijske uvjete. Isto vrijedi za mnoge naše centre za kulturu, kao i za neka kazališta i muzeje. Primjerice, Muzej grada Zagreba i naš "domaćin" MSU, nisu pretrpjeli neka znatna oštećenja te su mogli otvoriti svoja vrata posjetiteljima.
Koje su zgrade najviše stradale i u kojima će biti nemoguće nastaviti raditi?
- Najveće žrtve potresa su bez sumnje Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski prirodoslovni muzej, Umjetnički paviljon, Arheološki muzej i Hrvatski školski muzej. Njima predstoji duga i složena sanacija, koja će se provoditi u više faza. Zasad su odobrena sredstva za hitne intervencije na objektu Muzeja za umjetnost i obrt te Gradske knjižnice na Trgu Ante Starčevića kako ne bi došlo do veće štete. Daljnje financiranje i izvođenje radova na jače oštećenim objektima odvijat će se nakon detaljnih pregleda.
Planirate li, ne jedino vaš ured, tražiti sredstva za obnovu od Europske unije? Zagreb je nakon potresa prije stotinu godina obnovljen upravo s pomoću novca sa Zapada…
- Pri većim i složenijim oštećenjima definitivno imamo u vidu Europske fondove. Već smo iskazali interes Gradskom uredu za programe i projekte Europske unije za korištenjem mogućih dostupnih sufinanciranja iz EU fondova. U tom smislu smo dostavili konkretan popis pripremljenih projekata, spremnih za prijavu na pozive iz EU fondova, kao i izričitih prioritetnih potreba obnove i revitalizacije nepokretnih kulturnih dobara oštećenih u potresu. Napominjem također da smo, s obzirom na to da nakon potresa, ali i inače, postoje izražene potrebe za sklanjanjem i pohranom muzejske građe, pojedinim gradskim muzejima osigurali dodatne prostore čuvaonica muzejske građe izvan njihovih sjedišta, a koje će muzeji koristiti trajno ili više godina. Nadam se da će nam EU pomoći kao što nam je nekoć pomogla Monarhija – nakon potresa 1880. sam je car i kralj Franjo Josip I. iz vlastitog novčanika platio sanaciju nekih zgrada u Zagrebu - suvremenici su mu, doduše, zamjerili da se nije previše "isprsio". Tadašnji su Zagreb odmah došli sanirati radnici iz susjednih krunskih zemalja.
Kazališta su stala, koncerti su stali, slobodni umjetnici ostali su bez prihoda, što poduzimate kratkoročno, a što planirate dugoročno da im pomognete egzistenciju? Je li budžet za kulturu nakon pandemije upitan? Hoće li biti kapitalnih ulaganja?
- Mi smo više nego svjesni situacije u kojoj se uslijed pandemije i potresa našla kulturna scena, a posebice nezavisni umjetnici. Iza nas je teško razdoblje u kojem je iz realnih razloga i nužnosti hitne pomoći najugroženijima - privremeno obustavljen Proračun. Čim prođe Mjera obustave Proračuna krenut će u izvjesnome dijelu isplate za sve održane programe. Intenzivno komuniciramo s našim korisnicima te posebnu pažnju obraćamo nezavisnoj sceni, dakle, kulturnim djelatnicima koji nisu zaposleni u našim ustanovama i time nemaju osigurana redovna primanja. Oni će nam biti prioritet i pri isplatama sredstava čim to bude moguće. Što se tiče kapitalnih ulaganja, svi radovi koji su već u tijeku bit će nastavljeni čim to prilike dozvole te u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima .
Hoće li se smanjivati plaće u gradskim kulturnim ustanovama, kad i koliko?
- Ured za kulturu ne odlučuje o sudbini plaća u gradskim kulturnim ustanovama, one ovise o kretanju gradskih financija. Bilo bi ishitreno predviđati što će se slijedećih mjeseci događati s plaćama.
Brojne ste knjige objavili, pišete duhovito, drsko, maštovito, kako se, uopće, snalazite kao javna službenica?
- Kada mi je najteže, doživljavam svoj posao kao materijal za neki budući roman, fresku gradskog života u neobično teškim vremenima, nalik na ratno doba, što izvlači i najbolje i najgore iz ljudi. Oni koji su se sada pokazali motiviranima da rade najbolje što mogu, stekli su moje duboko i trajno poštovanje. Isto tako, nekim su ljudima ova vremena "inspirativna" za iskaljivanje mržnje, kojoj nije vrijeme ni mjesto u današnjim okolnostima. Vrijeđanje "ad hominem" nekima je postalo stil, kao da misle da će takvim ispadima svijet učiniti boljim mjestom. Moramo dati sve od sebe da ne popustimo takvim mrziteljskim ispadima, već da se potrudimo da nam život bude što jednostavniji - jer nikome nije lako. Stoga ću za kraj reći da me veseli buduća suradnja sa svima koji su me javno kritizirali, pogotovo ako su se na kulturnoj sceni ovoga grada već dokazali kvalitetom i kreativnošću. Ured će, čim mine pandemija, imati širom otvorena vrata za sve i vjerujem da ću među prvima s gospodinom T. Matićem popiti kavu.