Sad više nema ljudi sličnih nama, ljudi slične puti, pigmentacije, boje očiju, naglasaka koji su različiti, ali pripadaju jednom jezičnom korpusu. Sada ćemo se morati suočiti i živjeti s gradom koji će se mijenjati na jedan drukčiji način. I već se mijenja, rekao je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović na dodjeli priznanja Grada Zagreba održanoj u Staroj gradskoj vijećnici, dan prije početka izborne šutnje uočio drugog kruga lokalnih izbora.
Započeo je svoj govor naglasivši kako je Zagreb njegov grad u kojem je proveo skoro cijeli svoj život. Za Zagreb je rekao da je sinteza Hrvatske kao zemlje, kao zavičaja, kao države, kao političkog hrvatstva. Grad Hrvata, Srba, kroz povijest i drugih nacionalnosti. Grad koji se punio zadnjih stotinu godina i rastao na ljudskom doprinosu i ljudskom naseljavanju.
- Grad se razvijao prvo kao strogo i usko kajkavska mala sredina, onda su tu počeli dolaziti ljudi šireg prstena, pa onda to više nisu bili kajkavci. Pa su onda etiketu, kako da kažem, rough ridersa, imali Ličani u jednom razdoblju početkom 20. stoljeća – kao poduzetnici, kao ljudi koji su dolazili u Zagreb. Onda su došli famozni Dalmatinci nakon Drugog svjetskog rata, na tom valu dojahala je i obitelj moje malenkosti, barem jedna strana. Pa onda Hercegovci - to je novije, u većem broju - i sad je gotovo. Sad više nema, izrekao je.
Nastavio je još komentirajući dolazak sve većeg broja stranih radnika u Zagreb, ali i u Hrvatsku. Već vidimo kako gradom jezde i lete stotine jata, ili stotine ptica na biciklima, dodao je referirajući se na brojne strance koji u gradu rade kao dostavljači.
- To su inače poslovi koje bi, bez ikakvih predrasuda prema strancima, trebali raditi i naši sinovi i kćeri dok studiraju ili dok rade nešto drugo, ako ne rade nešto treće. Ali tako smo postali razmaženi i morat ćemo u jednom trenutku vidjeti zaista gdje je ta granica i koji su to poslovi koji nama nisu dostojni – i trebaju li ih zaista, po svaku cijenu, raditi ljudi koji nisu odavde. Ne netko tko dolazi iz Hercegovine, Like ili Slavonije, nego iz dalekog svijeta, sa svojim čežnjama, strahovima, ambicijama i ljubavima, i napuštenim zavičajem. Jer to su ljudi isti kao mi, kazao je.
Dotaknuo se i fondova Europske unije. Rekao je da je to novac koji smo dobili odricanjem, u najvećoj mjeri, monetarnog suvereniteta ulaskom u tu europsku zajednicu.
- Želim da naš grad bude prije svega dobro vođen – strogo vođen, ali ne režimski, ne represivno. Da se vlast ponaša tako da prije svega koristi europske fondove, i da pokuša, na svaki mogući legalan način, povući i zadnji euro iz tih fondova – za bilo koju svrhu. Jer najgore je da taj novac propadne. Taj novac je naš novac. Kad god čujem ton pretjerane zahvalnosti i poniznosti prema europskom novcu, osjećam nelagodu - jer to je naš novac. Dobili smo priliku koristiti ga, i to u vrlo ograničenom i strogo kontroliranom okviru, da se slučajno ne bi izravno slio u djelatnosti koje donose novac i dobit, poručio je predsjednik.
Govor je završio kritikom prema grafitima na novim fasadama u centru Zagreba. Pozvao je na oprez i edukaciju, ali i na čišćenje fasada od grafita koji nagrđuju grad.
- Grad se ne može voditi kao poduzeće. Nama treba grad u kojem će biti više komunalnog reda - i to je problem koji godinama gledamo - ne samo kada je riječ o uništavanju imovine grafitima, što je ozbiljan problem u Zagrebu, nego i o stavu da je to dopušteno, da se prešutno tolerira, pa čak doživljava kao nekakav oblik osobne ekspresije i kreativnosti. A u stvarnosti, to je najobičnije divljaštvo. Možda ovo što govorim djeluje staromodno, možda i ogorčeno, ali živim ovdje predugo da bih šutio. Jučer sam prolazio kraj novoobnovljene zapadne zgrade PMF-a, one bliže Savskoj. Zgrada je tek dobila svoj ponos, nije otvorena ni nekoliko tjedana - a već je zašarana. To nije običan delikt, iznio je.
Za kraj je čestitao svim dobitnicima priznanja Grada Zagreba naglasivši da tu odlika nisu dobili tek tako iako svi znaju da se do mnogih stvari u društvu, nažalost, dolazi tek tako.
Ovogodišnji dobitnici Nagrade Grada Zagreba su glumica, filmska i kazališna redateljica, scenaristica, producentica Lana Barić, akademski redatelj Krešimir Dolenčić, prof. dr. sc. Nikica Gilić, kipar Zvonimir Gračan, spisateljica i urednica Monika Herceg, književnik Damir Karakaš, redatelj Nebojša Slijepčević, viša znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković dr. sc. Marina Šekutor, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i vlasnik građevinskog obrta GR - Trojnar Antun Trojnar, Umjetnička organizacija Zagrebački solisti, voditeljica programa zdravstvene skrbi i prehrane vrhunskih sportaša Mimi Vurdelja, članovi Tima za psihološke krizne intervencije, rock-sastav Psihomodo pop i glazbeni umjetnik Darko Rundek.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....