SLIJEDI PROMETNI KAOS

Tomašević: Očito žele štrajk pod svaku cijenu, pazite što su tražili dan i pol ranije! Ovo je nezabilježeno

Nakon propalih pregovora zbog većih sindikalnih zahtjeva, najavljen je veliki štrajk od ponedjeljka u 3:30 sati

Tomislav Tomašević

 Goran Mehkek/Cropix
Nakon propalih pregovora zbog većih sindikalnih zahtjeva, najavljen je veliki štrajk od ponedjeljka u 3:30 sati

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević rekao je u nedjelju da sindikati nisu u dobroj vjeri došli na jučerašnji sastanak te poručio da žele štrajk pod svaku cijenu, upozorio je na posljedice, a poslao je usput i poruku građanima te poslodavcima. Uz Tomaševića su se na današnjoj konferenciji za medije pojavili predsjednici uprava Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković i ZET-a Marko Bogdanović. Štrajk je, podsjetimo, najavljen za ponedjeljak od 3:30.

Tomašević je na početku konferencije, a uoči sutrašnjeg štrajka, rekao da sindikati nisu došli u dobroj vjeri na jučerašnji sastanak.

- S obzirom na ono što gledamo mjesecima jest da žele štrajk pod svaku cijenu. ZET je jučer zatražio nove zahtjeve - izmjenu sistematizacije i povećanje otpremnine, kazao je gradonačelnik.

Tomašević je ponovio kako su uprave ponudile određene nužne poslove koji bi se trebali obavljati mimo štrajka, no naglasio kako sindikati na taj prijedlog nisu odgovorili 2 tjedna. Usprkos tome što konačni prijedlog ni sami nisu ponudili, i dalje su odlučili ići u štrajk.

- Kad govorimo o Zagrebačkom holdingu, zadnji zahtjev u mirenju bio je povećanje osnovice od 12 posto, da bi jučer došli sa zahtjevom od 13 posto. U slučaju ZET-a pojavili su se i novi zahtjevi koji prije nisu bili na stolu, primjerice izmjena sistematizacije i povećanje otpremnina. Pazite, izmjena sistematizacije traži se dan i pol prije štrajka, a sindikati vrlo dobro znaju koliko taj proces traje, rekao je novinarima.

Posebno je upozorio na posljedice štrajka u poduzećima koja obavljaju, kako je rekao, vitalne funkcije grada.

- Upravo zato postoje takozvani nužni minimalni poslovi koji se i za vrijeme štrajka moraju obavljati, kao što je to slučaj u zdravstvu, policiji ili vojsci. Uprave su tražile da se utvrdi koji je minimum poslova potreban kako se ne bi ugrozila sigurnost građana Zagreba, kaže Tomašević.

‘Dva tjedna nisu odgovorili na prijedlog‘

Tomašević je kao primjer naveo odvoz otpada i javni prijevoz, upozorivši da bi potpuni izostanak tih usluga mogao izazvati zdravstvene probleme te otežati dolazak liječnika, policajaca, vatrogasaca i drugih zaposlenika na posao. Prozvao je sindikate i zbog pregovora o minimalnom opsegu poslova, tvrdeći da u ZET-u dva tjedna nisu odgovorili na prijedlog uprave, a protuprijedlog su poslali tek posljednjeg dana roka.

Gradonačelnik je situaciju u Zagrebu usporedio sa štrajkovima javnog prijevoza u drugim europskim gradovima, istaknuvši da se ondje u pravilu osiguravaju minimalne nužne javne usluge. Kao primjere naveo je Madrid, gdje je tijekom štrajka 2024. moralo prometovati 75 posto autobusa u jutarnjoj špici i 50 posto izvan nje, te Barcelonu, gdje je 2022. vozilo 40 posto autobusa u špicama i 20 posto tijekom ostatka dana. Tomašević je rekao da su ZET i Holding tražili da tijekom štrajka radi oko 35 do 40 posto radnika, dok su sindikati, prema njegovim riječima, ponudili gotovo potpun prekid rada.

Tomašević je posebno kritizirao tvrdnju sindikata da će tijekom štrajka funkcionirati učenički prijevoz, istaknuvši da se on odnosi na samo oko pet posto zagrebačkih učenika. Također je rekao da bi potpuni izostanak autobusa i tramvaja bio nezabilježen u europskim okvirima.

- Kada sindikati ZET-a kažu da će funkcionirati učenički prijevoz, to je čista manipulacija. To znači poseban autobusni prijevoz za određene osnovne škole, a riječ je o oko pet posto učenika u Zagrebu. Devedeset i pet posto učenika nema taj prijevoz da bi došlo u školu, rekao je.

Oni koji žele sutra raditi, to mogu

Tomašević je dodao da, ako se sindikati i poslodavac ne mogu dogovoriti o minimalnim nužnim uslugama, o tome prema zakonu odlučuje arbitraža. U slučaju ZET-a, kazao je, arbitraža još nije ni započela, a sindikati su se unatoč tome odlučili za štrajk.

Kazao je da su plaće operativnim radnicima rasle za 60 do 85 posto, što se nije dogodilo nikada u povijesti Zagreba u petogodišnjem razdoblju.

- Želim se obratiti radnicima direktno. Nama je stalo da imaju dobre uvjete i da im plaće rastu. Sindikat u ZET-u se sam hvalio lani da su plaće dignute najviše u državi. Rekli smo im koja je naša ponuda. Želimo definirati indeksaciju, da plaće rastu kao i cijene u državi. Oni koji žele sutra raditi, to mogu. Nitko ih ne može i zakonski ne smije u tome spriječiti. Očekujem i da sindikati ne rade pritisak na one koji žele raditi. Pozivam Zagrepčane da budu mirni i dostojanstveni i ne vrijeđaju radnike ZET-a i Holdinga. Neka zahvale onima koji rade, ako imaju vremena. Vjerujem da velika većina Zagrepčana ne podržava štrajk, no budimo dostojanstveni, poručio je.

Građane je zamolio da razmotre opciju carpoolinga, odnosno dijeljenja vožnji automobilom, a poslodavce podsjetio da, ako je moguće, organiziraju rad od kuće ili fleksibilno radno vrijeme.

Uzvratio Joziću

Osvrnuo je i na izjavu Vladimira Jozića, jednog od sindikalnih čelnika ZET-a, koji je, prema njegovim riječima, tvrdio da gradonačelnik nikad nije javno stao iza ZET-ovih vozača i kontrolora nakon napada.

- To je neistina koja je vrlo lako provjerljiva. Sedmog prosinca 2023. zajedno sa sindikatima ZET-a održao sam konferenciju za medije na okretištu Črnomerec upravo zbog napada na radnike. Tada sam rekao da je to već šesti napad u godinu dana i da je to neprihvatljivo, rekao je.

Podsjetio je da je tada tražio da se napadi na vozače i druge gradske radnike koji obavljaju službenu dužnost tretiraju kao kazneno djelo napada na službenu osobu, a ne kao prekršaj.

- Nakon te konferencije sa sindikatima sam inzistirao na sastancima s ministrom Habijanom i ministrom Božinovićem kako bi se takvi napadi doista tretirali kao kazneno djelo. Sindikati to vrlo dobro znaju, rekao je.

Naglasio je i da je Grad poduzeo mjere iz svoje nadležnosti, uključujući postavljanje kamera u vozila i na okretišta te definiranje protokola i psihološke pomoći za vozače nakon napada. Pritom je kritizirao, kako je rekao, neistinite tvrdnje kojima se među vozačima stvara pogrešan dojam o poduzetim mjerama.

Tužba podnesena u petak

Tomašević je još jednom ponovio sindikatima da neće pristati na ultimatume te da mora voditi računa o financijskoj stabilnosti Grada. Istaknuo je da su nakon stabilizacije gradskih financija od 2023. plaće povećane za 60 do 80 posto, ali i da neće prihvatiti zahtjeve koji bi mogli ugroziti gradski proračun.

- Izabran sam da odgovorno vodim ovaj grad, a ta odgovornost znači i financijsku odgovornost. Ne mogu pristati na zahtjeve koji će ugroziti financije Grada, jer nisam zbog toga biran. Ja odgovaram prije svega građanima, rekao je.

Potom se ponovno vratio na pitanje arbitraže i minimalnih usluga tijekom štrajka.

- Budući da arbitraža o nužnim minimalnim uslugama nije završena, a u ZET-u nije još ni započela, ponavljam da je pravna odgovornost za bilo koju štetu koja može nastati isključivo na sindikalnim liderima, imenom i prezimenom. Ne na radnicima, nego na organizatorima štrajka, rekao je.

Ponovno je pozvao sindikate da odgode štrajk dok arbitraža ne završi.

- Štrajk se može odgoditi dok se ne završi arbitraža i dok se ne definiraju nužne minimalne usluge. U tom smislu apeliram na razum i odgovornost, zaključio je.

Na pitanje je li Grad poduzeo pravne korake zbog zakonitosti štrajka, Tomašević odgovara da je. Pojasnio je da je tužba zbog zakonitosti štrajka podnesena u petak, ali i naglasio da je to odvojeno od arbitraže o minimalnim nužnim uslugama.

- Bio štrajk legalan ili ne, to ne mijenja činjenicu da se poslodavac i sindikati moraju dogovoriti oko nužnih minimalnih usluga. U Holdingu arbitraža traje, a u ZET-u nije ni počela, rekao je.

Odgovarajući na pitanja novinara, kaže da ne želi nagađati o motivima sindikata, ali je istaknuo da dosadašnji pregovori nikada nisu bili obilježeni ovakvom situacijom. Upozorio je i da bi prihvaćanje njihovih zahtjeva moglo imati šire financijske posljedice za Grad, posebno s obzirom na pregovore s oko 8000 zaposlenih u dječjim vrtićima.

- Stvari koje sindikati traže mogu izazvati lančanu reakciju fiskalne neodgovornosti i financijske krize grada. To ne možemo prihvatiti, kaže.

- I dalje pokušavamo minimizirati efekte ove situacije koja je doista nezabilježena i bez presedana, kazao je za kraj Tomašević.

__________________________________________

Podsjetimo, uprave Zagrebačkog holdinga i ZET-a u subotu su održale hitan sastanak s predstavnicima sindikata u pokušaju sprječavanja štrajka najavljenog za ponedjeljak u 3:30 sati.

Unatoč pokušaju dogovora, pregovori su propali jer su sindikati postavili nove, veće zahtjeve koje uprave tvrtki nisu mogle prihvatiti.

- Unatoč dobroj vjeri, predstavnici reprezentativnih sindikata ispred uprava obje tvrtke kao uvjet da do štrajka ne dođe postavili su proširene zahtjeve u odnosu na one iznesene u postupcima mirenja.

Na primjeru Zagrebačkog holdinga, sindikati su u odnosu na zahtjev iznesen u postupku mirenja zatražili dodatno povećanje osnovice (13% umjesto dosadašnjih 12%).

Uprave Zagrebačkog holdinga i ZET-a takvu ponudu reprezentativnih sindikata, koja je predstavljena kao uvjet da do štrajka ne dođe, nisu mogle prihvatiti, poručili su u subotu nakon sastanka u zajedničkom priopćenju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. rujan 2026 19:20