Iako su temperature zraka oko nule, većina javnih prostorija grijat će se na 21 stupanj Celzijusa. Negdje će one, dakako, biti i niže, a svaki bi manji stupanj trebao dovesti do uštede energije od pet do deset posto. Svjetla će se ranije gasiti, prozori manje otvarati, a dogrijavanje je strogo zabranjeno.
Već tijekom listopada računi za plin i struju su u većini ustanova veći za dva, tri ili četiri puta. U tvrtkama s kojima smo razgovarali oni su se uvećali i za čak šest puta. Toplinu na sjedalicama starih ZET-ovih tramvaja putnici će sada moći osjetiti jedino kad vanjska temperatura padne ispod 5 stupnjeva Celzijusa, što se za zimogrozne u ovim hladnijim uvjetima čini kao pravi luksuz.
Mjere su to štednje energenata u Zagrebu koje je uzrokovala globalna situacija - rat u Ukrajini i porast cijene energenata. Nije Zagreb jedini koji štedi. Tim su putem krenule mnoge europske metropole i države. U Parizu Eiffelov toranj sat vremena ranije gasi svjetla. Gradske vlasti su snizile temperaturu u gradskim bazenima i naredili svim dužnosnicima da prostorije griju na 19 stupnjeva. Usprkos tome, ove će godine na energiju potrošiti 90 milijuna eura, čak 35 milijuna više nego 2021.
U Austriji su krenuli s "Misijom 11" kako bi uštedjeli 11 posto energije. Preporučili su građanima da se tuširaju hladnom vodom jer je ona, osim općepoznatog jačanja imuniteta, korisna i za jačanje državnih zaliha energenata. Za to je korisna i svaka minuta manje koju građani provedu pod tušem budući da se tako, tvrde, uštedi 20 posto energije. Zabranili su grijanje bazena kućanstvima i odlučili sve svjetleće reklame gasiti u 22 sata. U susjednoj im Njemačkoj, pak, zabranjena je upotreba bojlera s toplom vodom na javnim mjestima ako nisu potrebni iz higijenskih razloga.
S mjerama uštede krenula je početkom kolovoza Hrvatska. Tada je Vlada pratila smjernice EU i donijela odredbu prema kojoj bi se temperatura prostorije trebala ograničiti na 21 stupnjeva Celzijusa. Kako se to dogodilo tijekom ljeta, aktualno je bila adekvatna temperatura hlađenja, za koju je određeno da bi trebala biti 25 stupnjeva. Pratili su tu brošuru i hrvatskih gradovi, među kojima je i najveći potrošač Grad Zagreb.
Iz Grada su nam otkrili kako prate sve smjernice EU i Vlade te da su grijanje u objektima Gradske uprave ograničili na preporučenih 21 stupanj Celzijusa. Dali su zaposlenicima uputu i da provjetravanje prostorije svedu na minimum, da prozore otvaraju svakih jedan do dva sata na pet minuta. Poslali su i detaljne naputke na adrese svojih ustanova.
- Procjenjuje se da je za smanjenje temperature grijanje za jedan stupanj Celzijusa, ušteda oko pet do deset posto, a budući da je u prostorima Gradske uprave temperatura smanjena za dva do tri stupnja Celzijusa, minimalne uštede će biti oko 15 posto - napominju iz Grada koliko će energije uštedjeti na grijanju.
Osim na plinu, paze i na potrošnju struje. Naime, zabranili su dogrijavanje prostorija električnim grijalicama i klimom, a nije dozvoljena ni uporaba uređaja koji se ne koriste za aktivno obavljanje posla. Struju štede i gašenjem računala te su, navode, maksimalno smanjili korištenje umjetnog svjetla. Ono se gasi čim je prostorija prazna i ne pali se ako u nju upire dovoljno prirodnog svjetla.
Nastoji se štedjeti i u bolnicama te domovima za starije i nemoćne, iako izvršavanje mjera tamo nije imperativ kako se ne bi ugrozilo zdravlje njihovih štićenika.
- Zbog specifičnosti korisnika kojima usluge pružaju ustanove u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, a radi se velikom većinom o ranjivim skupinama društva (osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, djeca s višestrukim oštećenjima…), nije realno očekivati smanjivanje minimalnog komfora u prostorima koje koriste, što je u skladu s propisima - ističu iz Grada.
Zato u bolnici Sveti Duh, jednoj od dvije gradske, nastoje uštedjeti na potrošnji energenata u prostorijama gdje je to moguće. Čine to smanjujući grijanje u: uredima, pomoćnim prostorijama, skladištima, sobama dežurnog osoba, hodnicima, stubištima... Snižavaju ju zapravo u svim prostorijama koje nisu ambulante, bolesničke sobe, operacijske sale ili čekaonice, koje se griju na 21 stupanj.
Što se tiče troškova za energente u bolnici su oni s obzirom na listopad prošle godine pali za 39 posto. Tada su platili 536 tisuća kuna, a ove godine 326 tisuća. Najviše su uštedjeli, 213 tisuća kuna, na računu za grijanje što je uzrokovao topli listopad. Uštedjeti namjeravaju i zamjenom klasičnih žarulja s LED svjetlima koji troše 90 posto manje energije.
- Plan je također uvesti uslugu centraliziranog nadzora ispisa, s time da će se u prvoj fazi značajno smanjiti broj pisača u administraciji što će utjecati na potrošnju energije i potrošnog materijala za pisače - navode iz Svetog Duha.
U drugoj gradskoj bolnici, Srebrnjaku, u tijeku je implementacija mjera štednje. Njih, kako doznajemo, muči i zastarjela infrastruktura grijanja zbog koje im je otežano podesiti temperaturu na egzaktno 21 Celzijus.
Kad se donosila odluka o ograničivanju temperature u javnim ustanovama, po medijima su se vodile rasprave treba li grijanje ograničiti u školama i dječjim vrtićima. Pitalo se: "Treba li štedjeti na djeci?" No, takva štednja, osim što su je brojni osudili, ograničena je i Državnim pedagoškim standardom koji propisuje da bi temperatura u prostorijama za boravak djece u vrtićima trebala biti od 20 do 22 stupnja. U hodnicima i višenamjenskim dvoranama dozvoljava se 18 stupnjeva Celzijusa. Kod škola se toleriraju za stupanj niže temperature.
- U osnovnim i srednjim školama temperatura u učionicama, sukladno odredbama DPS-a mora biti 20, u hodnicima i stubištima 18, a u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 16 do 18 Celzijusa - naglašavaju iz Gradske uprave.
Štedi se i u vozilima ZET-a. Iz gradske PR službe su upozorili kako su sa štednjom u autobusima i tramvajima započeli na ljeto povećanjem temperature hlađenja na 25 stupnjeva Celzijusa. Nastavili su tijekom jeseni i zime uputivši vozače da grijanje ne pale sve dok vanjska temperatura nije manja od pet stupnjeva Celzijusa, a kad to učine, da ga ne stave na više od 20. Vozači gase motore vozila na okretištima i drže vrata zatvorena kako se ne bi gubila toplina. Na stanicama se ne otvaraju sva vrata, nego samo ona na kojima se pritisne tipka.
- U skladu s vanjskim temperaturama provodi se i podešavanje temperature grijanja u dijelu voznog parka gdje tehničke karakteristike vozila, odnosno sustava za grijanje to dozvoljavaju, s obzirom da je u dijelu vozila sustav tvornički podešen i automatiziran - dodaju iz Grada.
Jedno od najfrekventnijih mjesta u Zagrebu je i Glavni kolodvor u kojem se putničke prostorije griju između 15 i 17 stupnjeva Celzijusa. Zbog njegove otvorenosti neisplativo je koristiti se višom temperaturom. Kako otkrivaju iz HŽ infrastrukture, vestibul Glavnog kolodvora, poveznica 1. perona i vrata prema Tomislavovom trgu, se ne grije.
Grad Zagreb, ipak, nije slijedio primjer Pariza i odlučio smanjiti temperature u gradskim bazenima. Kao razlog izdvajaju Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda kojim se propisuje ph vrijednost bazenske vode i količina klora koju ona treba sadržavati. Zato je, kažu iz Grada, važno održavati određenu temperaturu vode i zraka na bazenima kako bi te vrijednosti ostale unutar propisanih okvira.
Mjere štednje u preostalim sportsko-rekreacijskim objektima se razlikuju u svakome od njih. Ovise o energetskim svojstvima građevine i rasporedu korištenja objekta.
- U noćnim satima, kao i u periodima nekorištenja objekta tijekom dana, grijanje se smanjuje i ograničava, a tijekom vikenda, u slučaju da se objekt ne koristi, dodatno smanjuje ili u potpunosti gasi. Uz navedeno, maksimalno nastojimo racionalizirati potrošnju električne energije i vode - opisuju štednju u sportskim objektima iz Grada.
U najvećoj dvorani u Hrvatskoj, Areni Zagreb, isto primjenjuju sve propisane smjernice. Otkrivaju nam, iz Zagrebačkog holdinga, kako trenutno nemaju značajnih odstupanja u ovogodišnjim računima za energente s obzirom na 2021. Prostorije griju na 21 stupanj Celzijusa, rasvjetu su smanjili na najnižu jakost koju im zakon dopušta, a kad je na tribinama više od 7000 tisuća posjetitelja vrše hlađenje prostorije. Izvode to po principu ‘free cooling‘ - praktički bez potrošnje energije ubacuju svježi zrak iz vana.
Zbog energenata više troškove nemaju ni Gradske knjižnice jer su još uvijek na snazi okvirni sporazumi s dobavljačima koji završavaju 2023. godine. Iz te organizacije navode kako im se taktika štednje svodi na upute koje su im stigle iz Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo. U svoje 42 lokacije temperaturu reguliraju putem sobnih termostata, a svaka od njih je specifična jer, dok se neke griju na plinske bojlere, druge plin crpe iz sustava toplinske mreže.
S druge strane, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu,nisu bili tolike sreće te su im se računi za energente povećali. Intendantica Iva Hraste Sočo natuknula nam je kako su im režije za električnu energiju porasle 2,5 i plin 4,7 puta. Dvorane griju po potrebi, uglavnom na 22 Celzijusa. Za vrijeme proba, kaže Hraste, gase ventilaciju i posljedično grijanje zbog tišine, kako bi se izvođači mogli usredotočiti.
- Prvenstveno pokušavamo uštedjeti racionalnim poslovanjem i ponašanjem, kao što je gašenje nepotrebnih svjetala kad nitko nije u uredima, korištenjem led rasvjete i zamjenom neonske rasvjete, smanjenjem temperature radijatorskog grijanja i slično - jasno će Hraste Sočo dodajući da će se na lokaciji gdje se nalaze radionice i spremište dekora, gdje je u tijeku obnova pojedinih zgrada, zbog štednje instalirati dizalice topline.