Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) u Zagrebu prva je obrazovno-znanstvena institucija u Hrvatskoj koja je uvela štednju energije ograničavanjem temperatura hlađenja i grijanja. Fakultet je, k tome, financirao izradu elaborata za postavljanje fotonaponskih elektrana na krovovima zgrada Matematičkog, Fizičkog i Geofizičkog odsjeka. Nadalje, u suradnji s prof. Teom Žakulom s Fakulteta strojarstva i brodogradnje na PMF-u su napravili i projekt energetske obnove svojih zgrada. Sada idu korak dalje u borbi protiv klimatskih promjena jer u menzu žele uvesti "održivu prehranu" ili "planetarno zdrav meni".
- Na to nas je ponukala i naša misija da mijenjamo društvo znanjem. Članak koji smo pročitali u časopisu Nature o održivoj prehrani govori o tome da su znanstvenici uočili da je nezdrava prehrana odgovorna za puno zdravstvenih problema, ali i da prekomjerna proizvodnja nekih proizvoda jako opterećuje dostupne resurse kao što su obradiva zemlja, pitka voda te utječe na klimatske promjene možda i više od transporta. Stoga želimo primjerom pokazati kako bi znanost mogla pomoći u očuvanju zdravlja ljudi i našeg jedinog planeta - kaže Mirko Planinić, dekan PMF-a.
Masovni onečišćivač
- Još smo u početnoj fazi i u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" razgovaramo o menijima koje bismo mogli uvesti u studentsku prehranu u našoj menzi. Bitna će nam biti i podrška nekoga od ministarstava za provedbu ovog projekta jer zdravi meniji mogu biti nešto skuplji od običnih - objasnio je Planinić.
Industrijalizirani prehrambeni sustav već emitira oko četvrtine svjetskih emisija stakleničkih plinova, troši 70 posto slatke vode, pokriva 40 posto tla i oslanja se na gnojiva koja onečišćuju rijeke i mora. Pritom 30- 50 posto emisija iz prehrambenog sustava dolazi od uzgoja stoke. Stoga je EAT-Lancet, konzorcij od 37 uglednih znanstvenika, 2019. godine objavio izvješće koje poziva na široku promjenu prehrane. Osobe koje bi slijedile njihove preporuke uglavnom bi jele biljnu hranu te tu i tamo male količine mesa ili ribe. No, konzorcij se našao i na meti kritika da takva prehrana možda neće biti praktična za sve.
Kako promijeniti navike
- U svojoj knjizi "Moć navika" Charles Duhigg objašnjava kako se mogu promijeniti navike pojedinaca, velikih poduzeća i cijelih društava. Tijekom Drugog svjetskog rada u SAD-u su shvatili da njihove farme ne mogu proizvesti dovoljno mesa koje su obećali slati kao pomoć saveznicima u Europu. Slanje hrane je bilo strateški važno pa su odlučili formirati komisiju koja bi uvjerila Amerikance da za obroke pripremaju bubrege, jetru i ostale iznutrice kako bi kvalitetnije meso mogli slati u Europu.
Znanstvenici su zaključili da one koji kuhaju treba naučiti pripremati hranu s novim sastojcima tako da što više sliči na hranu na koju su ljudi navikli. I tako su domaćice poštom počele dobivati upute kako jetru ubaciti u mesnu štrucu ili kako pripremiti pitu od bubrega. Rezultat je bio neočekivano dobar. Do kraja rata porast potrošnje iznutrica u SAD-u je bio 33 posto, a do 1955. godine narastao je na 50 posto - naglasio je Planinić.