Jedna od uredskih zgrada s možda najdužim pročeljem u Zagrebu, jedna od zgrada lamela u Ulici grada Vukovara smještena na brojevima 56, 58 i 60, obnovljena je te se očekuje povratak zaposlenika u javne urede, ali i otvaranje nekoliko većih lokala u prizemlju. Saznajemo tko će se vratiti na ovu lokaciju u lokale nakon nekoliko godina.
Da je završena cjelovita obnova ove upravne zgrade, pohvalili su se iz Grada Zagreba na društvenim mrežama prije nekoliko dana. Objekt je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i sada se vidi kako izgleda u punom sjaju, djelo je arhitekata Nevena Šegvića i Milana Žerjavića. Ovdje je, primjerice, bio Gradski ured za katastar i geodetske poslove koji će se tu i vratiti. Kako neslužbeno saznajemo, useljenje u urede bi trebalo krenuti za mjesec dana.
Ova je zgrada bila među prvima u ulici sagrađena, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada se o njoj raspravljalo jer je nekima projekt izgledao previše u stilu socrealizma, što nije bilo u duhu arhitekture koju se slijedilo, jednostavnije rečeno nije bio poželjan SSSR stil gradnje. Naime, u Zagrebu se više nastojao pratiti internacionalni stil u arhitekturi uz tradiciju moderne, vezano za razvoj te gradske avenije. Zgradu je prvo radio arhitekt Neven Šegvić, ali je malo kasnije adaptirana prema projektu Milana Žerjavića. Adaptacija je završena 1949. godine. Današnja Ulica grada Vukovara, nekad Moskovska, najduže je u prošloj državi bila poznata kao Ulica Proleterskih brigada.
Zgrada je sad prošla cjelovitu obnovu uz konstrukcijsku obnovu. Provedena je njezina funkcionalna, tehnička i energetska modernizacija.
Zanimalo nas je tko ostaje u lokalima u vlasništvu Grada Zagreba, koje su koristili stanovnici Trnja i Martinovke i zaposlenici ureda u okružju.
- Ne vraćamo se nazad, imamo dva nova prostora u Središću i u Strojarskoj - rekao je Tin Mohor, direktor vinarije MIVA, spomenuvši lokacije na koje su se preselili kada je počela obnova.
Naime, ta je, kako je neki nazivaju, omiljena vinarija uz bistro Jadranka bila korisnik velikog dugačkog lokala u prizemlju ili više njih u nizu.
Ovdje su bile i Narodne novine na broju 60, čije je izbivanje nedostajalo mnogima u kvartu. Kako doznajemo u toj tvrtki, oni bi se željeli vratiti u svoj nekadašnji lokal, ali su čuli da je unutar lokala postavljen stup za statiku objekta koji je dio konstrukcijske obnove i zanima ih kako to izgleda i hoće li se moći prilagoditi toj promjeni, ali tlocrte još nisu dobili na uvid. Moguće je da bi možda mogli unajmiti i neki drugi lokal u ovoj zgradi, ako ovaj bude neadekvatan zbog promjene.
Nakon obnove zgrade, zakupnici poslovnih prostora u prizemlju zgrade, kako kažu u Gradu Zagrebu, koji su u vrijeme početka radova na obnovi imali ugovor o zakupu, vraćaju se u obnovljene poslovne prostore temeljem Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. Ti će se prostori kao i ranije koristiti za obavljanje trgovačke, ugostiteljske, uredske i ljekarničke djelatnosti.
Kako saznajemo, vraća se optika Livision koja je prije radova preselila u Savsku cestu, udruga Mensa, geodetski ured, dućan, ljekarna... Zakupnici koji se vraćaju u ulične poslovne prostore su Portal Delta d.o.o. (ugostiteljska djelatnost, spremanje brze hrane), Usus fructus d.o.o. (agencija za nekretnine), Optometrika d.o.o. (optika trgovina), Ostrakon d.o.o. (arhitektonski ured), Studenac Market (trgovina), Ljekarna-Dom zdravlja (ljekarna), Hrvatska Mensa (udruga) i Narodne novine (specijalizirana trgovina).
Ranije je ovdje bila trgovina Lonia, koja je danas dio Studenca. Za kafiće koji su tu postojali čujemo da nisu radili već godinu i dvije prije početka preuređenja zgrade.
- Ostali prostori predviđeni su za rad mjesne samouprave te za gradske programe za mlade i civilno društvo - dodaju u Gradu Zagrebu.
Nadajmo se samo da će izlozi lokala biti bar donekle u skladu s novim reprezentativnim izgledom zgrade, odnosno da neće biti kao neki od njih ranije oblijepljeni skroz golemim naljepnicama preko uličnih izloga. Nije poznato koliko je to regulirano kroz status spomenika kulture RH i zaštitu koja je sad preko Ministarstva kulture.
Cjelovita obnova financirana je sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od skoro 22 milijuna eura. Konstrukcijska obnova financirana je iz Fonda solidarnosti EU u iznosu od 232.942 eura i iz državnog proračuna u iznosu od 2.209.196 eura. Obnova je izvedena u suradnji s Ministarstvom kulture i medija te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....