Zagrebačko naselje Sesvete dobit će 2018. godine stadion suvremenog izričaja, koji će izgledati kao da lagano lebdi iznad tla trga, sve prema projektu koji je izradio studio Proarh arhitekta Davora Matekovića. Bit će to novi stadion nastao uz zadržavanje postojećeg terena sadašnjeg stadiona “Sv. Josip Radnik” i stupova za rasvjetu. Investicija je to vrijedna 60 milijuna kuna, koja se većim dijelom financira novcem Grada Zagreba i čija će gradnja početi na proljeće iduće godine.
Sve Uefine dozvole
Nakon dugo vremena, uz nedavno završenu Rujevicu, ovo će biti prvi pravi nogometni stadion koji se projektira i izvodi u Hrvatskoj. Namijenjen je isključivo nogometu i služit će kao domaći teren drugoligaša iz Sesveta. Imat će sve potrebne dozvole krovnog Europskog nogometnog tijela Uefe za odigravanje utakmica međunarodnog karaktera, a mogući su i nastupi drugih zagrebačkih klubova te svih selekcija Hrvatske nogometne reprezentacije u službenim utakmicama. Stadion je zamišljen kao kompaktno borilište s natkrivenim tribinama na istoku i zapadu, gdje je teren blizu navijača poput stadiona u Engleskoj. Imat će poslovni centar ispod zapadne tribine i prostorije za vodstvo kluba.
- Stadion izgledom podsjeća na školjku ili zdjelu slobodnostojeću na podiju, odnosno na trgu. Ovalna forma proistječe i iz zadatosti postojećeg stanja jer se zadržavaju nogometni teren i rasvjetni stupovi. U bilo kakvom drugom tlocrtnom obliku ti reflektori bi bili unutar stadiona, a ovako su “ostavljeni” izvan njega - objašnjava nam arhitekt Davor Mateković. Stadion se i danas nalazi i nalazit će se i dalje u sklopu postojećeg sportskog centra NK Sesveta, na ulazu u same Sesvete, iz smjera Kašine. Rekonstrukcija podrazumijeva gradnju tribina s pratećim sadržajima. Stadion će imati četiri tribine, od koje su zapadna i istočna natkrivene i ukupnog kapaciteta 7000 gledatelja. Na glavnoj zapadnoj tribini su press loža za 40-ak predstavnika medija i VIP loža za 200 posjetitelja. Prizemni objekti izvan glavnog korpusa sadržavat će sve što je potrebno za optimalno funkcioniranje cijelog kompleksa - svlačionice, sanitarije, press centar...
Ideja borilišta
Arhitekta Matekovića pitamo koji su zahtjevi i želje budućih korisnika stadiona ugrađeni u projekt. - Zahtjevi su se uglavnom ticali funkcionalnosti i ekonomičnosti izgradnje, dok su kreativne i stručne odluke prepustili nama arhitektima. Naravno, svi inputi su uzeti u obzir kako bi završni rezultat bio optimalan, na zadovoljstvo svih uključenih u ovaj proces - kaže Davor Mateković. Objekt je projektiran prema svim zahtjevima struke, HNS-a i Uefe te će biti suvremeni stadion, s obzirom na svoja tehnološka i projektantska rješenja. Prema broju gledatelja smatra se malim stadionom. - Funkcionalno, stadion i prateći objekti zadovoljavat će sve kriterije u raznim segmentima te će se na njemu moći igrati međunarodne klupske utakmice - dodaje Mateković.
Ideja borilišta, arene, temelj je koncepta koji se potom razvio i u konkavnu formu s razigranom, “raspuknutom” ovojnicom. Vezano uz izgled budućeg stadiona, najviše pažnje plijeni upravo njegova ovojnica.
Naglašena ovojnica
Oblikovno stadion odgovara našem konceptu stvaranja prave sportske arene, gdje naglašena konkavnost stvara fokus na teren i pojačava dojam suvremenog borilišta. Tribine koje su ujedno nosiva konstrukcija su čelične, “omotane” ovojnicom od profiliranog/perforiranog lima kojim se formira željeni zatvoreni volumen. Istodobno ovojnica fluktuira te izmjenjuje otvorene i zatvorene zone te stvara dinamiku različitih planova i vizura - objašnjava Davor Mateković. Ovojnica će biti naglašena bijelom bojom kao kontrast crnim tribinama, stvarajući dojam lebdeće forme nad širokim prilaznim trgom. Osim igre svijetlog i tamnog bitan element je boja samog trga na kojem se stadion nalazi i popratnih objekata koja će biti crvena.
- Tako smo stvorili hommage i službenim bojama kluba - crnoj i crvenoj.
Prepoznatljiva forma i sportski trg koji će se sada formirati važan je dio našeg osmišljavanja javnog prostora kako bi se oplemenio lokalni ambijent i zajednica - govori Damir Mateković. Ovojnica je od metalnih perforiranih profiliranih ploča koje se održavaju kao i svaka metalna fasada. Samonosiva je i ne zahtijeva potkonstrukciju.
- Može se reći da se radi o futurističkom izgledu i suvremenoj arhitekturi, ali ne smatram da naš rad pripada određenom stilu. Proarh ne prati arhitektonske trendove, nego se samostalno razvijamo u autorskom smislu te usvajamo nove tehnologije i materijale koji se pojavljuju na svjetskom nivou - kaže Mateković.
Arhitekta pitamo koliko je “umjetničke” slobode prilikom projektiranja stadiona.
- Stadion je sam po sebi zaista zahvalna kategorija za projektiranje, različite zadatosti i smjernice dozvoljavaju slobodu projektiranja više nego neke druge namjene. U ovom slučaju ograničenja su bila zadržavanje postojećeg terena i reflektora, ali ostalo je ipak dovoljno mogućnosti za kreativnost u oblikovanju i dizajnu - kaže Mateković. Za same Sesvete radi se o bitnom budućem sadržaju. Sesvete su velika gradska četvrt, mali gradić spojen sa Zagrebom sa svojih više od 70.000 stanovnika. Danas i neke manje sredine od Sesveta imaju svoje kvalitetne gradske stadione.
- Suvremeni stadion u sklopu sportskog centra bit će dobar impuls za daljnji napredak i razvitak nogometa i sporta u tom dijelu grada - smatra Mateković.
Vlastita iskustva
No, hoće li sesvetski stadion biti konkurencija stadionu u Maksimiru, razgovaramo dalje o tome s arhitektom. I hoće li će se njime Dinamo koristiti za vrijeme najavljene nadogradnje stadiona u Maksimiru?
- Ovaj stadion nije nikome konkurencija, rađen ja za potrebe svih kategorija nogometaša NK Sesveta i lokalne zajednice i ne pretendira na ikakvo zauzimanje Dinamovih maksimirskih sadržaja. A hoće li ga Dinamo koristiti za vrijeme eventualne adaptacije Maksimira, to će ovisiti o odluci mjerodavnih - odgovara Mateković.
Budući da je studio Proarh arhitekta Matekovića autor i nogometno-atletskog centra na Sveticama, u susjedstvu stadiona u Maksimiru razgovaramo dalje o njegovoj sudbini. Zanimalo nas je što Mateković misli da je budućnost stadiona u Maksimiru.
- Ne znam koja je budućnost Maksimirskog stadiona, ali mi se čini da ono što bi trebao biti, a to je pravi nogometni stadion koji bi služio Dinamu i nacionalnoj reprezentaciji, u ovom obliku nikada neće biti. Dinamo, navijači, građani i sam Zagreb bit će još dugo zakinuti za pravu atmosferu nogometne arene ako netko u različitim relevantnim sferama odlučivanja ne smogne snage presjeći ovu beskonačnu sagu i omogućiti klubu i gradu mjesto kakvo zaslužuje, a to je gradnja novog stadiona - smatra Davor Mateković.
Njihov nogometno-atletski centar na Sveticama, naglašava Mateković, neće biti samo za potrebe nogometa, već i za atletiku i građanstvo.
- Ukupna projektna dokumentacija je završena, a na samom terenu već su završeni radovi iskopa i zaštite građevne jame. Ovaj projekt bi se trebao nadovezati na nedavno završen bazenski kompleks i time zaokružio jedinstvenu cjelinu sportskog centra u Maksimiru - kaže Mateković.
Kao rekreativnom sportašu nogometašu projektiranje sportskih objekata, ističe Davor Mateković, osobito mu je zadovoljstvo.
- Pokušavam sva pozitivna vlastita iskustva bavljenja sportom, nogometom ugraditi u ovakve projekte - zaključuje on.