U poslovanje najpoznatijeg restorana na Sljemenu, poznatog kao Puntijarka, nedavno je ušao poduzetnik i osnivač tvrtke Makromikro d.o.o. Željko Brigljević, dok je bivša vlasnica Božica Glaser, koja ga je vodila posljednjih 30-ak godina, kako nam je rekla, jednom nogom već na odlasku.
- Nekad sam prodavao tonere, a danas štrudle - počinje razgovor Brigljević, a Glaser dodaje:
- 74 su mi godine i vrijeme je za mirovinu.
Poznati restoran u planinarskom domu "Ivan Pačkovski" od 90-ih je, naime, vodio obrt Božice Glaser, a otkad je Brigljević preuzeo posao, glasi na tvrtku Puntijarka Sljeme d.o.o., čija je Glaser još uvijek vlasnica, a Brigljević direktor.
- Više od 20-ak godina dolazim u Puntijarku i nekad sam znao reći da bih od nje napravio svemirski brod, kad bih je imao, pa sad to i pokušavam - slikovito priča Brigljević, koji i pomaže u poslu jer još nemaju, kaže, dovoljno zaposlenika.
- Sad tražimo šankere i kuharice - dodaje.
Uveli su, kaže, i nova jela prema preporuci mladog chefa Kristijana Godinića, pa će odsad servirati - dva kulinarska noviteta.
- Bakalar na žicu i gulaš od lignji, a juha od paradajza trebala bi biti kao ona iz zagrebačkog restorana Vinodol, da ju ne možete prestati jesti - planira Brigljević, koji je prije desetak godina prodao tvrtku MakroMikro nakon što ju je vodio više od 25 godina.
Od tada je radio na projektu za koji je, tvrdio je za medije, vjerovao da može očistiti svijet od plastike. Riječ je bila o posebno dizajniranoj peći na biomasu koja, osim što zagrijava prostor, razgrađuje plastiku i pretvara je u novi energent. Nazvao ju je Macro Converter. Danas, međutim, kaže da projekt nije uspio zaživjeti jer u Hrvatskoj nije bilo dovoljno interesa za ekologiju.
- Sad se bavim pećnicama za štrudle jer želimo da svaka štrudla kupljena u Puntijarki bude poslužena topla. Dosad to nije bio slučaj jer su se štrudle, zbog velike potražnje vikendom, manjka osoblja i ograničenih mogućnosti dotadašnje pećnice, morale pripremati unaprijed - objašnjava Brigljević. Inače, taj je planinarski dom sagrađen još 1950-ih godina radom članova društva, a nalazi se na livadi Puntijarka, na 957 metara nadmorske visine. Do njega vodi najpoznatija planinarska staza, takozvana Bikčevićeva staza.
To je najveći i najopremljeniji planinarski dom na Medvednici. Budući da je smješten neposredno uz cestu Zagreb - Sljeme - Stubičke Toplice, brojni posjetitelji vikendom do njega dolaze automobilom na ručak i šetnju.
Božica Glaser odlučila se povući iz posla jer je, kako kaže, najveći problem postao pronalazak radne snage.
Brigljević je, pak, zaposlio nove ljude.
- Trudim se iz petnih žila da od Puntijarke i napravimo svemirski brod. No i dalje ostajemo na jednostavnim jelima, pa uvodimo i čušpajze koji će biti gluten free. Nadam se i da ćemo uskoro upogoniti roštilj koji je radio do koronavirusa. Cijene još nismo mijenjali niti to uskoro planiramo - dodaje Brigljević.
Prema podacima iz Finina InfoBiza, obrt Glaser posljednjih je godina prijavljivao prihod od 1,7 milijuna eura (dobit od 290,7 tisuća eura) za 2024. godinu, pa 1,8 za milijuna eura (dobit od 294,4 tisuće eura) za 2025. godinu, ali pod njime posluje još jedna ugostiteljska podružnica. Taj je planinarski dom pod upravljanjem Hrvatskog planinarskog društva Zagreb-Matica, dok je Hrvatski planinarski savez krovna organizacija koja, prema pisanju Jutarnjeg lista, okuplja gotovo 350 planinarskih društava i udruga s oko 40.000 planinara. Prema novim propisima, država namjerava planinarske domove i kuće koje su unutar nacionalnih parkova ili parkova prirode dati na upravljanje nacionalnim parkovima ili parkovima prirode. Ostalim planinarskim domovima upravljale bi županije na čijem se području nalaze.
Prema Registru planinarskih objekata, koji vodi Hrvatski planinarski savez (HPS), u Hrvatskoj su u funkciji 44 planinarska doma i 76 planinarskih kuća. Od ukupnog broja njih 47 nalazi se na zemljištu u vlasništvu države, a među njima je približno polovica smještena unutar granica nacionalnih parkova i parkova prirode. Od tih 47 planinarskih domova i kuća samo njih šest ima ugostiteljsku ponudu koju pružaju registrirani ugostitelji. U ostalim objektima za to ne postoje tehnički uvjeti, mogućnosti opskrbe su ograničene ili ih uopće nema, a izostaje i interes ugostitelja za pružanje usluga hrane i pića na takvim lokacijama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....