StoryEditor
POSLIJE DVOSTRUKE KRIZE

OBIŠLI SMO LOKALE U CENTRU ZAGREBA, EVO KAKO POSLUJU NAKON OTVARANJA 'Više smo gostiju izgubili zbog potresa, nego zbog korone'

 
Tomislav Vlaović, voditelj Male kavane
 Zeljko Puhovski / CROPIX

Terasa Male kavane na prvi pogled izgleda puna. Gosti, većinom mlađe dobi i bez zaštitnih maski, sjede i upijaju zrake sunce dok promatraju prolaznike kako u žurbi prolaze glavnim zagrebačkim trgom, pored kipa bana Josipa Jelačića.

Na prvu, sve izgleda normalno, no tko god uzme trenutak da bolje pogleda goste kafića primijetit će praznine među njima. Na svaki stol za kojim se vodi razgovor i ispija kava, dolaze još dva prazna čiji usamljeni stolci kao stražari drže propisani razmak među ljudima. Nekako prirodno, formirali su se otoci na terasi koje povezuje samo konobar koji hoda među njima. Njegovi koraci odzvanjaju drvenom podlogom, no nitko ne pokušava privući njegovu pažnju. Novih gostiju nema, a stari neće tako skoro ustati, iako su se mrlje od kave zapekle na unutrašnjosti njihovih šalica.

Ugodni hlad

Konobar, svjestan da ovdje trenutno nije potreban, sprema bočicu s dezinficijensom natrag na remen oko struka i vraća se u ugodni hlad unutrašnjosti lokala gdje ga čekaju ostali kolege pored šanka. Iako je podne, nema puno ljudi. ​U ovo vrijeme prošle godine ne bi mogli stati od posla, ali sada im je, za vrijeme špice, terasa tek napola puna.

Zagreb, 270520.
Bogoviceva ulica.
Restorani i kafici nakon koronavirusa.
Na fotografiji: ekipa na terasi.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Zeljko Puhovski / CROPIX
 

- Inače nam je između 10 i 14 sati špica, no sada u tom razdoblju imamo 50 posto popunjenog kapaciteta - veli nam Tomislav Vlaović, voditelj Male kavane, dok sjedimo na terasi. Ovo je sada njihova realnost, no ništa bolju situaciju nemaju ni ostali zagrebački ugostitelji u centru grada koji se pokušavaju snaći u svijetu “novog normalnog”. Iako, osim koronavirusa, oni imaju još jedan problem, za koji kažu da im još više ugrožava poslovanje. To je potres, a Vlaović nam detaljnije objašnjava o čemu je riječ.

Za početak, kaže, ne rade pojedine institucije kao što su poslovnice Zagrebačke banke i Fine koje su jako stradale u potresu. Samim time nema korisnika koji će potegnuti na Trg da posjete te ustanove, a nema ni zaposlenika koji u njima rade.

- Tu smo već izgubili dio gostiju - priča Vlaović.

Drugi je problem, veli, to što ne vozi tramvaj preko Trga. Njihovi stariji gosti su ovisili o javnom prijevozu kako bi došli do centra, a opcija “cipelcuga” nije baš prihvatljiva za ljude njihovih godina. Uz to, i dalje ima ljudi koji se boje otići u samo srce Zagreba, ali ne zbog straha od zaraze koronavirusom već zato da im nešto ne padne na glavu s oštećenih krovova zgrada.

- Neka nam svaka od tih stavki oduzme 5 do 10 posto gostiju, onda možete shvatiti zašto nam je potres veći problem od korone - objašnjava nam Vlaović dok sjedimo na terasi Male kavane.

Slična situacija je i kod susjeda u Johannu Francku, s druge strane kipa bana Josipa Jelačića. Gosti su strateški popunili terasu tako da na prvu izgleda kao da je puna, no već pri drugom pogledu se mogu primijetiti prazne rupe ostavljene između “živih” stolova. Boris Bjelobrk, voditelj Johanna Francka, ponavlja nam riječi koje smo čuli samo nekoliko metara dalje - potres je problem, a ne korona.

- Potres je iselio jako puno ljudi pa smo tako ostalih bez nekih naših stalnih klijenata iz centra. Isto tako nema tramvaja pa onda ni oni iz manje pogođenih područja nemaju neki jeftini način da dođu do nas. To su problemi koje nemaju kvartovski lokali u drugim dijelovima grada - kaže Bjelobrk. U odnosu na prošlu godinu, dodaje, sada im se vratilo tek 20 do 30 posto gostiju. Pogotovo su loše večeri kada im skoro nitko ne dolazi.

Kroz razgovor ipak napominje da dio krivice za loše poslovanje leži i u koronavirusu. Kao prvo, morali su kupiti dezinfekcijska sredstva. Za prvu ruku su uzeli 80 litara i ta im količina još uvijek drži. Zbog virusa su ujedno morali prorijediti broj mjesta pa tako umjesto 900 ljudi zbog mjera razmaka mogu primiti samo 200, iako, priznaje, još nisu imali situaciju ni da je toliko ljudi bilo odjednom u klubu. Bjelobrk se pak nada da bi ovaj vikend trebao biti prekretnica kada će se polako i noćni život vraćati u staru normalu. No, pitanje je koliko će ljudi trošiti. Ako se preslikaju navike dnevnih gostiju, onda im se ne piše dobro.

- Prije su gosti znali sjesti i popiti četiri kave i nekoliko aperitiva ili pak četiri do šest piva. Sada već potrošnja stane na jednoj kavi ili drugom pivu - priča Bjelobrk.

Prekretnica 

Ništa bolja situacija nije ni u ostalim okolnim lokalima koji većinu prihoda dobiju od prometa tijekom večeri i noći. Jedan od njih je i Harat’s Pub na Trgu Petrice Kerempuha, mjesto koje su u bivšoj državi posjećivale brojne estradne zvijezde. Sada je ono postalo glavno okupljalište stranaca, pogotovo Britanaca koji u svojim izlascima ostave i po nekoliko tisuća eura. Zbog koronavirusa njih nema, pa se kafić mora osloniti na svoje domaće goste, što u ovom trenutku ne izgleda previše obećavajuće.

- Nikada nije bilo ovako pusto, pa čak ni onaj dan kada je u Zagrebu napadalo pola metra snijega - veli konobar Dražen Prgomet koji na visokom barskom stolcu sjedi ispred lokala iščekujući dolazak novih gostiju.

Jednako porazna slika je i u Tkalčićevoj ulici gdje na terasama lokala ima puno više praznih stolaca nego popunjenih, što nije nimalo dobar pokazatelj za ulicu koju u pravilu nastanjuju samo ugostiteljski objekti.

Nema zadržavanja 

Ugostitelji se, u strahu od zaraze, ali i kazni, pridržavaju epidemioloških preporuka - gosti, pak, nešto manje. U svim lokalima koje smo obišli naišli smo tek na par osoba koje su nosile zaštitnu masku - možemo ih nabrojati na prste jedne ruke. Što se pak tiče dezinfekcije i držanja razmaka, to se itekako poštuje, što su nam potvrdili i konobari.

- Gosti su nam odgovorni. Dezinficiraju ruke pri dolasku i drže se razmaka, a čim pojedu odmah ustanu i odu, tako da nema zadržavanja, no tako je bilo i prije - kaže konobar Antonio Kršić koji radi u restoranu Nokturno.

Neke nove navike detektirala je i Farah Khalil, vlasnica i glavna kuharica libanskog restorana Byblos u Teslinoj ulici. Kako kaže, primijetila je da joj ne dolaze baš pripadnici treće dobi, kao ni roditelji s djecom, te da oni gosti koji dođu uvijek pri ruci imaju dezinficijens.

- Ljudi automatski dezinficiraju ruke kada sjednu, čak i prije nego što im dođe piće. No, Hrvati su jako čist narod, tako da me to nimalo ne čudi. Puno ste po tom pitanju odgovorniji nego Austrijanci ili Nijemci - kaže Khalil.

No Kristijan Vučić, konobar u Byblosu, kaže kako ponekad dođu i gosti koji jednostavno ne mogu pričekati da on dezinficira stol.

Zagreb, 270520.
Teslina ulica. Restoran Byblos.
Restorani i kafici nakon koronavirusa.
Na fotografiji: restoran Byblos.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Zeljko Puhovski / CROPIX
restoran Byblos
 

- Ima onih koji odmah sjednu, prije nego li sam uklonio čaše i tanjure. Što se pak tiče maski, ja ih ne nosim jer vidim da ih ni gosti ne nose - veli Vučić te dodaje da mu još nitko od gostiju nije prigovorio zbog toga što ne nosi masku.

Da je strah od koronavirusa sve manji potvrdio nam je i Marko Rubelj, voditelj kafića Cvjetni na Trgu Petra Predovića. Istaknuo je da je povoljna epidemiološka slika potaknula neke stalne goste da se ponovno vrate svojoj rutini ispijanja kave na zagrebačkoj špici.

- Ispočetka se osjetio neki oprez. Ljudi su prolazili pokraj kafića, gledali koliko ljudi sjedi na terasi, no sada se osjeti neka opuštenost pa nam se i kafić barem ujutro djelomično vratio u normalu, no i dalje čekamo da se ponovno aktiviraju gosti koji su dolazili popodne i navečer - veli Rubelj. Što se tiče dezinfekcijskih mjera, kaže da su postavili na ulazu uređaje s tekućinom za dezinficiranje ruku koje koriste čak i prolaznici, ali da brojni gosti nose i svoje “džepne” dezinficijense.

Tradicija druženja

- Neki su čak znali dezinficirati i cjenik pa ga tek onda uzeti u ruke - priča Rubelj.

Što se tiče bakše, tu se stvari nisu promijenile, kaže nam konobar Emanuel Ujević iz kafića Buldog u Bogovićevoj. Veli da tko je prije imao naviku ostavljati napojnicu, taj i dalje ostavlja dok oni koji nisu ostavljali ne ostavljaju ni sada. No, on je uvjeren da se ljudi više ne boje koronavirusa.

- Tko hoće ući u kafić taj se ničega ne boji - ističe Ujević.

A što kažu sami gosti? Oni su složni da se ne treba više bojati koronavirusa, no napominju da oprez i dalje treba postojati. U Tkalčićevoj ulici smo tako sreli Gorana Vinčića koji je sa suprugom jeo kebab u jednom lokalu. Kako je rekao, do sada su se pridržavali svih mjera, no posljednjih tjedana ih je jako razočaralo ponašanje članova nacionalnog stožera i odluke koje su donijeli.

- Izgubili smo povjerenje u njih, tako da sada ne bih ni preporuku za film od njih uzeo - veli Vinčić. Kao razlog za izlazak na ručak navodi da mu je dosta domaće kuhinje te da se zaželio malo nezdrave hrane,

Popuštanje mjera je potaknulo i druge da napokon izađu iz svojih domova. Jedan od njih je i Željko Brebrić koga smo sreli u Bogovićevoj ulici dok je pio kavu s prijateljima.

Kako kaže, ovo je prvi put da su se vidjeli nakon što je izbila pandemija koronavirusa, iako su prije imali tradiciju da se svake srijede nađu u kafiću u 12 sati i sat vremena razgovaraju o novim događajima iz njihova života.

- Danas smo tu već sat i pol, no to je zato što imamo jako puno toga nadoknaditi. Što se tiče koronavirusa, oprez postoji, no vrijeme je da se stvari ponovno pokrenu - kaže Brebrić te dodaje da će se i sljedeće srijede u 12 sati naći na tradicionalnoj kavi.

Izvješće porezne uprave o fiskalizaciji

Prijavljeni promet kafića u zadnja tri mjeseca pao za 70% u odnosu na lani

Čak 70 posto pao je promet u ugostiteljstvu u veljači, ožujku, travnju i svibnju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, proizlazi iz najnovijeg izvješća o fiskalizaciji Porezne uprave.

Dok je u promatranim mjesecima prošle godine u kafićima, restoranima, barovima i hotelima ‘otisnuto’ 90 milijuna računa s ukupnim obračunatim iznosom od četiri milijarde i 370 milijuna kuna, ovogodišnja bilanca su 32 milijuna računa i milijarda i 289 milijuna kuna prometa.

- Ukupno gledano, najnoviji podaci Porezne uprave o fiskalizaciji ulijevaju optimizam iako podaci o padu broja računa i iznosima po njima u tromjesečnom razdoblju ove, u odnosu na prošlu godinu od 64 odnosno 70 posto, ukazuju na suprotno - ocjenjuje predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak. Naime, kaže naš sugovornik, spomenuti značajni padovi izdanih računa i iznosa po njima posljedica su potpunog izostanka oko 25 posto ukupnog prihoda u ugostiteljstvu koji se u normalnim okolnostima ostvaruje u noćnim klubovima te u uslugama cateringa, domjenaka i raznih proslava.

Zagreb, 231019
Chef Marin Medak odrzao je radionicu pastramija u Bagel baru. Na slici je: Marin Medak.
Foto: Marko Miscevic / Cropix
Marko Miscevic / CROPIX
Marin Medak
 

- Spomenuti dio potrošnje u ugostiteljstvu je potpuno otpao u uvjetima zaštite od koronavirusa, tako da se može kazati da je promet, primjerice, u kafićima u danima kada su oni radili čak i veći nego u istome razdoblju prošle godine. A pritom valja uzeti u obzir da ako je neki kafić sada na 80 posto prometa iz prošle godine, on je zapravo na 100 posto jer mu je smanjen broj stolova - navodi predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

U spomenutoj udruzi procjenjuju da u Zagrebu između deset do 20 posto kafića nije ni otvorilo nakon ukidanja zabrane rada ugostiteljskih lokala, prvenstveno u staroj gradskoj jezgri zbog posljedica potresa. U priobalju je, prema istome izvoru, svakako prisutan veći udio lokala koji su i dalje zatvoreni.

- U Rijeci je zatvoreno oko 45 posto kafića i restorana. U značajnom broju ugostiteljskih objekata koji su otvorili u priobalju smanjen je broj djelatnika iz razumljivih i očekivanih razloga, s obzirom na stanje u turizmu, što zasigurno utječe i na kvalitetu usluge i na prihode - dodaje Medak. On je suglasan s našom ocjenom da podatak Porezne uprave o povećanju broja izdanih računa i prometu po njima u četvrtom tjednu svibnja ove godine u odnosu na prethodni tjedan, potvrđuje kako se gosti sve više vraćaju u svoje omiljene kafiće, restorane i barove.

- Građani se nakon gotovo tri mjeseca obveznog boravka u svojim domovima žele podružiti sa svojim prijateljima, rođacima i znancima, a ostali su i vjerni svojim mjestima za druženje. Procjenjujemo da će se ti trendovi nastaviti i u lipnju. Upravo zbog tog efekta oprezni smo glede daljnje situacije u ugostiteljstvu i smatramo da će pravi pokazatelj stanja biti podaci o fiskalizaciji nakon 1. srpnja ove godine. Tada će se vidjeti što su prave posljedice udara koronavirusa na gospodarstvo i standard građana, a samim tim i na djelatnosti kojima se mi bavimo - komentira Medak.

Budući da je Porezna uprava istodobno s pokazateljima fiskalizacije za ugostiteljstvo objavila i istovrsne podatke za trgovinu, vidljivo je kako trgovina bilježi tri puta manji pad broja izdanih računa i prometa po njima. Dok u ugostiteljstvu u tekućem mjesecu raste i broj izdanih računa i promet po njima kako se svibanj bliži kraju, u trgovini raste broj računa dok promet po njima pada. (V. Marjanović)

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 12:06