Za mnoge građane koji se vikendom odluče isprobati novu sljemensku žičaru u konačnici se pokaže da ih taj izlet košta puno više nego što su planirali, a dodatni porez najčešće plate Zagrebparkingu koji subotom i nedjeljom posebno pomno patrolira donjom postajom.
Tamo se vikendom, naime, stvaraju iznimno velike gužve, a kako parkirališni kapaciteti nisu dovoljni da prime sve posjetitelje, ljudi se parkiraju po okolnim ulicama i tek po povratku sa Sljemena shvate da im je automobil odvezao pauk.
Parkirališni kapaciteti kod donje postaje žičare mogu primiti 202 vozila u podzemnu garažu te još njih 134 na vanjskom parkingu, no izgledno je kako oni vikendom, kad je i za očekivati da najveći broj građana odlazi na Sljeme, nisu dovoljni da bi primili sve izletnike.
Stoga je Jutarnji list nazvao autoricu projekta, arhitekticu Anu Lovinčić kako bismo je pitali zašto je projekt žičare podcijenio broj posjetitelja te je li ipak bilo potrebno na tom prostoru osmisliti veće kapacitete za automobile.
Vanjski parking mimo projekta
Kako nam je Lovinčić pojasnila u telefonskom razgovoru, arhitekti su u sklopu programskog zadatka koji je pripremio Grad bili zaduženi za izradu podzemne garaže na dvije etaže s 200 parkirališnih mjesta, a vanjski parking sa 134 mjesta dodan je naknadno, mimo projekta.
- Osim toga, u samom početku postojale su ideje da se podzemna garaža jednim prodorom spoji s drugom podzemnom garažom koja bi se nalazila ispod okretišta tramvaja, no od toga se u konačnici odustalo jer je zaključeno da nema potrebe, kazala nam je Lovinčić.
Arhitektica kaže da je broj mjesta u garaži planiran na temelju analize koju je radio Grad Zagreb, a koja se pak bazirala na prosjeku predviđenih potreba za period od tjedan dana.
- Smatralo se da nema potrebe na tom prostoru raditi tisuću parkirališnih mjesta koja će tijekom tjedna zjapiti prazna, a sve samo zato što su gužve vikendom. No, u svakom slučaju, tehnički je i dalje moguće napraviti još jednu garažu pod okretištem te je spojiti s postojećom garažom kod donje postaje, ukoliko se zaključi da za to ima potrebe, kazala je Lovinčić.
Prometni kaos
Tko je točno u Gradu Zagrebu bio zadužen za procjenu parkirališnih potreba kod žičare, Lovinčić ne zna, no izgledno je kako infrastruktura nije pratila projekt niti je Grad dobro predvidio kakav će prometni kaos nastati u ovom dijelu grada nakon što žičara napokon bude puštena u promet.
Naime, osim gužvi i problema s parkingom, preveliko je i prometno opterećenje koje vikendom nastaje u ulicama u blizini žičare zbog čega vikendom na teren mora izlaziti prometno redarstvo te uvoditi posebnu prometnu regulaciju.
Sve ovo samo je još jedan dokaz kako se bivša gradska uprava neozbiljno postavljala prema važnim gradskim projektima, a onaj sljemenske žičare od starta su pratile kontroverze.
Osim što je cijeli projekt u konačnici s planiranih 142 milijuna poskupio na preko 550 milijuna kuna, mnogi su kritizirali i sam izgled stanice donje postaje kojeg smatraju predimenzioniranim i koji jako podsjeća na zgradu tvrtke Deloitte u Oslu.
Arhitekticu Lovinčić u procesu je angažirala tvrtka Elektroprojekt, koja je radila projekt sljemenske žičare.
